SRBIJA

LANČANI SUDAR U CENTRU GRADA: Pet vozila se sudarilo, policija na terenu!

13.10.2017 - 10:45 | Vijesti >> Region

Danas oko 9:30 sati dogodio se lančani sudar pet vozila u blizini Palate Srbija, u smjeru prema gradu.

Kako prenose srbijanski mediji, u sudaru nije bilo teže povrijeđenih, a u tom dijelu grada je došlo do manje saobraćajne gužve.

 

PROČITAJTE JOŠ:

DANAS JE NAJBAKSUZNIJI DAN: Ove stvari nipošto nemojte raditi na petak 13.! 

Ljudi pronalaze neki znak ili simbol, daju mu značaj koji višestruko nadilazi njihovu moć i time smatraju da su riješili mnogo toga što ih inače muči.
 
Ljudi imaju potrebu da objašnjavaju nerazjašnjene pojave i pojmove kako bi lakše spoznali svijet oko sebe.

Zato se često trude da pročitaju simbole i znakove koji bi im približili daleke i neobjašnjive stvari. Tako se iz religije nekad stvore sasvim nova vjerovanja i ubjeđenja.

Ovako nastaje sujeverje: ljudi pronalaze neki znak, neki simbol, daju mu značaj koji višestruko nadilazi njih i time smatraju da su riješili mnogo toga što ih inače muči.
 
Ovo je lista nekih poznatih i manje poznatih praznovjerja iz različitih dijelova sveta. Među njima su samo neka od objašnjenja, a ima ih raznoraznih.
 
 Dakle, oni koji vjeruju u malerozan i baksuzan dan, posavjetovat će vas da ovog petka 13. nikako ne radite sljedeće:
 
Ne prolazite ispod merdevina!

Ovo vjerovanje ima korene u ranom hrišćanstvu. Naslonjene merdevine formiraju trougao sa zidom i tlom, što predstavlja Sveto trojstvo. Baš iz tog razloga, ono nikad ne smije biti narušeno, ne smijete proći kroz njega.
 
Čuvajte se petka trinaestog!
 
Adam i Eva su izbačeni iz Edena u petak, potop je počeo u petak, Hrist je razapet u petak. Bibilija je opet poslužila kao temelj za novo vjerovanje da je petak malerozan dan. Primijećeno je i da je na satanističkim ceremonijama uvijek prisutno 12 vještica i đavo.
 
“Nazdravlje!”

Na engleskom se kaže “God Bless You” (Bog vas blagoslovio). Dugo se smatralo da onaj koji kija na taj način istjeruje zle duhove iz sebe, pa su nekoliko vjekova čestitali “kijavičaru” poslije tog poduhvata poslije toga, kada je kuga zavladala Evropom. Kijanje je postalo jedan od zaštitnih znakova bubonske napasti, tadašnji papa je donio zakon da “kijavičaru” treba da se poželi blagoslov jer se smatralo da onaj ko kija umire sigurno. I tako je nastalo ono “God Bless You”, kako bi Bog uzeo dušu nesrećnika koji je kinuo.
 
Ne prosipajte so!
 
Neki tvrde da je Juda prosuo so tokom posljednje večere sa Isusom, ali nema dokaza da je ovo uzrok praznovjerja. Bit će, ipak, da je pravi razlog to što je so bila veoma skup i rijedak začin u srednjem vijeku, a koristila se i u medicinske svrhe. Ljekari su imali običaj da, ako prospu so kojom su lečili bolesti, odmah zgrabe malo u šaku i bace preko lijevog ramena kako bi pogodili zle duhe, koji izazivaju bolesti, pravo u oko.
 
Zaobiđite crne mačke!
 
Jedna od najvažnijih boginja u Egiptu bila je Bast (ili Bastet), mačka-boginja. Pošto su hrišćanski sveštenici žarko željeli da izbrišu svaki trag drugih religija, ubjeđivali su svoje priglupe podanike kako su crne mačke zli demoni. Nastao je pokolj mačaka. Usput su ubijali i starice koje su živjele s njima, ostavši bez igdje ikog, proglašavajući ih za veštice.
 
Ne diraj bubamaru!
 
Ubistvo ovog insekta donosi lošu sreću pošto, prema vjerovanju hrišćana, ona predstavlja Djevicu Mariju.
 
Kada zijevate, stavite ruku preko usta
 
Ovaj običaj su nam u amanet ostavili naši preci, koji su vjerovali da će zli duhovi ući u nas dok zijevamo – pravo kroz usta.
 
Kucni u drvo!
 
Još jedan drevni običaj: stari su smatrali da u drvetu žive duhovi, a da će ih kuckanje sprečiti da čuju šta ljudi pričaju.
 
Razbijeno ogledalo donosi sedam godina nesreće!
 

U starom Rimu patriciji su se često ogledali u besprijekorno mirnoj vodi bazena. Pošto se smatralo da odraz u stvari predstavlja nečiju dušu, smatralo se izuzetno nepristojnim i opasnim baciti kamen u bazen dok se neko ogledao. Isto praznovjerje je kasnije prešlo i na ogledala.
 
Otvaranje kišobrana u kući donosi zlo i smrt!
 

Moguća je uzročno-posljedična veza zla (kiša) i zaštite (kišobran). Gdje je jedno, tu je i drugo. Otvaranjem kišobrana tamo gdje nema zla, zapravo kiše, prizivate neko drugo zlo.

(Telegraf.rs)

 

PROČITAJTE JOŠ:

Znate li zašto se smatra da je petak 13. nesretan dan?

Fobija ili strah od "crnog" petka ima čak i svoj stručni naziv – Paraskevidekatriafobia. Od ovog straha patio je i američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt, koji tog dana u mjesecu ne bi putovao, a za stolom nikad ne bi ugostio 13 gostiju.

Svake godine imamo najmanje jedan a najviše tri dana koji su petak - 13. Iako je riječ je o relativno novovjekovnom strahu koji datira od početka 20. vijeka, on svake godine samo američkom biznisu odnese milijardu dolara, jer se radnici ne pojave na poslu ili namjerno propuste zakazani let.

Koliko god da je nov, ovaj datum u svijesti ljudi ipak izaziva realan strah. Prema Centru za stres i fobiju u SAD, procijenjeno je da je 17 od 21 miliona ljudi imaju posljedice zbog straha od baksuznog petka 13 i da oko 800 miliona dolara budu gubici ekonomije na taj dan.

petak13-2

U hrišćanskoj tradiciji se ovaj broj vezuje za 13 gostiju na Tajnoj večeri i činjenici da je Isus razapet na krst u petak, a tu je i vjerovanje da je taj 13. gost na večeri izdao Isusa.

Fobija ili strah od "crnog" petka ima svoj stručni naziv – Paraskevidekatriafobia. Naziv je izvedenica od grčkih reči paraskevi (petak), dekatreis (trinaest) i reči fobija (strah). Od straha od petka 13, patio je i američki predsednik  Franklin Delano Roosevelt, koji tog dana u mjesecu ne bi putovao, a za stolom nikad ne bi ugostio 13 gostiju.

Na petak 13. u oktobru 1307. francuski kralj Filip IV naredio je hapšenje Žaka de Molaja, poslednjeg velikog majstora Vitezova templara. Uhapšeno je na hiljade francuskih templara. Većina ih je ubijena, a Molaj je spaljen na lomači 1314.

petak13-3

Postoji priča da su mnogi mornari odbijali da se ukrcaju na brod u petak zbog praznovjerja, pa je britanska mornarica u 19. vijeku "iz inata" napravila brod nazvan "H.M.S. Friday". Članovi posade odabrani su u petak, brod se otisnuo na pučinu na petak 13, a za kapetana broda imenovan je Džejms Frajdej. Na svojoj prvoj plovidbi brod je nestao.

petak13-5

U britanskoj tradiciji petak je bio uobičajeni dan za javna vješanja, a do omče je vodilo 13 stepenica.

petak13-4

U novembru 1970, na petak 13, velika južnoazijska oluja ubila je 300.000 ljudi u Čitagongu u Bangladešu i napravila poplave koje su ubile milion ljudi u delti rijeke Gang.

Godine 1993. British Medical Journal objavio je studiju koja je nekoliko godina upoređivala broj automobilskih nesreća na petak 6. i petak 13. Pokazalo se da su izgledi za saobraćajku na petak 13. veći za 52 odsto, pa je čitaocima sugerisan ostanak kod kuće.

Ipak, nije sve tako strašno, tog dana ljudi su oprezniji i statistike osiguravajućih kuća pokazuju blagi pad nesrećnih slučajeva na petak 13., koji je sam po sebi prvi dan vikenda sa povećanim protokom ljudi, događanja i alkohola, a time i nužno statističkim povećanim brojem nesreća.

 

SUTRA JE PETAK 13. I NE PIŠE NAM SE DOBRO: Velika nesreća očekuje Zemlju, kataklizma dolazi sa neba!

Sutra stiže petak 13., a sa njim i novo proročanstvo. Naime, jevrejski praznik Senica održava se ove godine od 5-12. oktobra, a  po vjerovanju hrišćanskih teologa, odmah nakon njega doći će do vaznesenja.

Oni citiraju proroka Zahariju: “Gospod će udariti pagane koji ne slave praznik senica”. “Biće kažnjen Egipat i sve nacije koje ne slave praznik senica”.

 
Prema proročanstvu, ovog petka svi nevjernici će završiti u paklu, dok će hrišćani otići na nebo. 
 
Neki nesreću povezuju sa prolaskom asteroioida koji ovog petka treba da mimoiđe Zemlju udaljen svega nekoliko hiljada kilometara.
 
Inače, broj 13. je stoljećima važio za nesretan dan jer ima samo 12 znakova zodijaka, a Juda je navodno bio 13-ti gost na Tajnoj večeri.

 

Petak 13 – Zašto ovaj dan smatramo danom loše sreće

Logičko objašnjenje općeg straha koji se javlja na ovaj dan nije moguće pronaći jer za to ne postoji ni valjan razlog.

Naime, prema statističkim podacima broj nesreća tokom petka 13. nije ni veći ni manji nego ostalih dana u godini.

No, rezultati istraživanja ponekad nisu dovoljni da bi ohrabrila ljude pa je poznato kako se neki od njih toga dana pridržavaju strogo određenih pravila. Tako izbjegavaju poslovne ili neke druge važne sastanke ili ih pokušavaju zakazati nekog drugog dana.

Vjeruje se kako mijenjanje posteljine ili rezanje noktiju na petak 13. donosi lošu sreću, te je potrebno izbjegavati prijevozna sredstva, oštre predmete i sve što bi na bilo koji način moglo ugroziti život.
Pretpostavlja se kako se panika oko navedenog dana stvorila 1927. godine kad se dogodio drugi najveći krah na berzama.

Poslovni neuspjesi i bankroti potaknuli su očajne brokere na bacanje kroz prozore zgrade u Wall Streetu. Budući da ih je bilo mnogo, vjeruje se kako ostali ljudi koji su hodali pored zgrade nisu bili sigurni.

Dan je zapamćen kao „crni petak“ i nakon toga je iznova Amerikancima ulijevao strah u kosti, a skepričnost se proširila i na ostatak svijeta, prvenstveno u Europu gdje je petak 13. ubrzo postao sinonim za nesreću.

Međutim, petak je dan u sedmici koji je i u katoličkom svijetu izazvao naviše negodovanja, budući da se taj dan u Bibliji spominje kao dan Isusove smrti.

Vjeruje se kako je u petak Eva navela Adama da zagrize jabuku, te da je Kain ubio svog brata Abela upravo na petak 13. Osim toga, Juda je kao trinaesti učenik izdao Isusa. Stari Rimljani su vjerovali kako se vještice uglavnom formiraju u grupama od 12 članova, dok je 13. član sam Vrag.

Anksiozni poremećaji

Strah od broja 13. vezuje se i uz norveški mit o dvanaestero bogova koji su priredili večeru na koju je došao i nepozvan trinaesti gost. On je naveo slijepog boga tame Hodera da ustrijeli boga veselja Baldera. Nakon što je ovaj umro, cijela je zemlja bila zavijena u crno.

U astrologiji se broj 12 smatra brojem savršenstva; postoji 12 mjeseci u godini, 12 apostola, 12 znakova Zodijaka, a dodavanjem broja 1 narušava se prirodni sklad.

Strah od petka trinaestog kod ljudi se može pojaviti u različitom intenzitetu; od blage uznemirenosti pa sve do ozbiljnijih anksioznih poremećaja. U psihologiji taj se poremećaj naziva paraskevidekatriafobija od kojega samo u SAD – u pati oko 20 miliona ljudi.

Prema istraživanjima, više od 80 posto nebodera u svijetu nema 13. sprat. Neuspjeli put „Apolla 13“ na Mjesec pripisuje se upravo tom broju. U hotelima i bolnicama često ne postoji soba s tim brojem.

Gospodarstvo svakog petka 13. izgubi i do hiljadu dolara zbog toga što ljudi na taj dan odbijaju raditi stvari koje obično rade ostalim danima u sedmici. S druge strane, koristi od kontroverznog mita uvelike ima filmska industrija, pa je motiv petka 13. često dobar recept za uspješnu zaradu horor filmova.

Kako ne postoji vjerodostojan razlog zbog kojeg bi trebao postojati strah od navedenog datuma koji bi trebao biti nesretan zbog neke više sile, psiholozi upozoravaju kako su oni koji ga se boje zapravo jedini „krivci“ za svoju nesreću.

Naime, poznato je kako neki ljudi imaju svoje određene rituale koje ponavljaju kako bi postigli željeni cilj. Na taj način pozitivnim mislima kroje svoju pozitivnu budućnost.

Negativnim mislima i uvjerenjem kako je neki dan nesretan zapravo se podsvjesno potiču nezgode i loša sreća. Na taj način, ljudi koji vjeruju da će im se dogoditi loše stvari izazivaju svoju nesreću, bilo da je u pitanju petak 13. ili bilo koji drugi dan u godini.

 

 

BONUS ČLANAK:


Pritisak i zujanje u ušima i glavi – simptomi, uzrok i liječenje

Osjećaj pritiska u predjelu glave i ušima može da bude povezan sa različitim zdravstvenim stanjima, a često se dovodi u vezu sa sinusnim infekcijama i tinitusom, oboljenjem ili stanjem koje uzrokuje neprijatno zujanje u ušima. Zujanje u ušima se zapravo ispoljava u raznim oblicima, od prisustva čudnog pištanja, pulsiranja ili pucketanja u ušima, do šumova, osjećaja neprijatne punoće u ušima i glavi i tako dalje. Tinitus se može javiti u jednom ili oba uha, može biti kratkotrajno stanje, ali i hronično.

Prema statistikama američkih istraživanja, oko 45 miliona stanovnika SAD pati od te čudne zvonjave u ušima, a trećina od tog broja ima dovoljno snažne simptome zbog kojih mora potražiti medicinsku pomoć. Prema nekim evropskim studijama, oko 30% populacije generalno iskusit će tegobe vezane za tinitus bar jednom u toku života, dok će 10% ljudi živjeti sa upornim, neprekidnim simptomima zujanja u ušima i drugim pratećim senzacijama.

Drugi čest problem koji muči svjetsku populaciju jeste neprijatan, nekada gotovo nepodnošljiv osjećaj pulsiranja unutar lobanje, osjećaj pritiska u ušima i glavi. Ovi simptomi se uglavnom mogu povezati sa različitim oblicima infekcija šupljina u lobanji, koje uključuju sinuse, disajne puteve i uši.

Pomenute senzacije također mogu da se povežu i sa stanjima kao što je tinitus, mada kada nije prisutno zujanje ili pištanje u ušima, prije ce biti da je riječ o upalama sinusa i bolestima respiratornog trakta.

Pored fizioloških uzročnika, tenziju u glavi, pa i u ušima, osjećaj bubnjanja, pulsacije i punoće vrlo često može da izazove i veliki mentalni napor, odnosno stres; razni oblici umnog stresa mogu se povezati sa glavoboljama, težinom u glavi, pulsiranjem i pritiskom u ušima, počev od pozitivnog naprezanja (na primjer, kada nastojimo da riješimo neki komplikovani zadatak i mnogo oko njega ‘mozgamo’), pa sve do negativnih uzročnika (kakvi su depresija, anksioznost, opšta napetost i tako dalje).

PRITISAK U GLAVI I UŠIMA

Pritisak u glavi i ušima može da bude povezan sa stanjima kao što je tinitus ili drugim oboljenjima usko vezanim za sam sluh i slušnih organa, mada sam pritisak, osjećaj ispunjenosti ušiju i glave, praćen nekada pulsiranjem i pucketanjem u ušima najčešće mogu da se povežu sa oboljenjima sinusa i infekcijama ušiju.

U nastavku govorimo o mogućim razlozima za nastanak tog neprijatnog osjećaja težine u glavi i pritiska u ušima, a u daljem tekstu ćemo se detaljnije pozabaviti problemom tinitusa i srodnih stanja, sa fokusom na simptome zvonjave, zujanja, pištanja i šumova u ušima.


Najcešci uzroci pritiska u ušima i glavi

Pritisak u ušima i glavi, praćen senzacijama poput bubnjanja, pulsiranja i pucketanja u ušima najćešće je povezan sa nekim oblikom iritacije unutarlobanjskih šupljina. Kada su te regije ugrožene, na primjer, bakterijskom ili virusnom infekcijom, tkiva su iritirana i luči se veća količina sluzi koja se nagomilava u šupljinama, zbog čega nastaje osjećaj začepljenosti i pritiska. Takav pritisak može da bude praćen i zujanjem u ušima, pošto različiti uzroci mogu izazvati i promjene u samom slušnom aparatu, koje dalje mogu rezultirati zvučnom senzacijom unutar glave i uha.

Sinuzitis – Čovjekova lobanja je koštana struktura sa ‘ugrađenim’ sinusnim šupljinama, čija tačna svrha nije u potpunosti najjasnija, ali se uopšteno smatra da one služe prečišćavanju vazduha koji udišemo i izdišemo. Kada su sinusi na neki način začepljeni ili oboljeli, pacijent će se najvjerovatnije požaliti na pritisak u glavi, pritisak u ušima, u nosnim šupljinama, pulsiranje u uhu i glavi, kao i na glavobolju. Sve te pojave nastaju kao posljedica inficiranih sinusa, stanja poznatog pod nazivom sinuzitis.

Sinuzitis je oboljenje koje nastaje kao posljedica infekcije sinusa, obično uzrokovane prljavštinom ili bakterijama. Unutrašnjost sinusa zbog toga biva upaljena i počinje da proizvodi dodatne kolicine šlajma, u namjeri da izbaci strane materije iz tijela. Sinuzitis može nastati i uslijed virusne infekcije, kada mikroorganizmi nastane njima ugodne, vlažne i tople regije nazalnih puteva, što vodi još jačem zapaljenskom procesu i produkciji većih kolicina mukusa. Upravo nakupljena sluz stvara pomenute tegobe i neugodan pritisak u glavi i ušima, često praćen pulsiranjem.

Infekcije ušiju i respiratornih puteva – Osim infekcije sinusa, senzaciju pritiska, punoće i pulsiranja stvaraju upale samih ušiju. Bakterijski mikroorganizmi mogu da napadnu uši, da izazovu bol i pritisak kako u samim ušima, tako i u čitavoj glavi. Takvi oblici zapaljenja najčešće nastaju kao posljedica inficiranja neke povrede ili ranice prilikom bušenja ušiju. U ušima se nakuplja veća količina ušnog voska ili tečnosti, čija je funkcija slična kao i u slučaju sinuzitisa; nakupljeni materijal stvara osjećaj pritiska, a nerijetko i osjećaj pucketanja u ušima, koje se može povezati sa pomjeranjem tečnosti unutar šupljina. Infekcije virusnog porekla, poput prehlade i sezonskog gripa također mogu da izazovu pojačano stvaranje sluzi u sinusima i dovedu do neprijatnog osjećaja težine i pritiska u glavi i ušima.

Disfunkcija Eustahijeve trube – Tečnost se može nagomilati u Eustahijevoj trubi kao posljedica ušne infekcije ili poslije plivanja u vodi. Eustahijeve trube su normalno zatvorene, položene u odredenoj poziciji, a otvaraju se kako bi vazduh normalno proticao kroz ušni sistem i kako bi se normalizovao pritisak u ušima. Kada su ovi organi disfunkcionalni, pritisak u ušima se pojačava, što može da bude praćeno i osjećajem pritiska u glavi. Disfunkcija Eustahijeve trube se odnosi na stanje u kome se one ne otvaraju kako treba, zbog čega dolazi do nemogućnosti pravilnog nivelisanja pritiska između unutrašnjosti ušiju i spoljnog okruženja.

Alergijski rinitis – Prema nekim stručnim izvještajima, alergijski rinitis, odnosno sezonske polenske alergije, također mogu da budu uzročnik osjećaja pritiska u sinusima, ušima i glavi. Alergijske reakcije su izazvane alergenima iz okruženja, najčešće polenom ili plijesnima i prilično su česte. Sluznica šupljina u glavi može da otekne uslijed ovih iritanasa i tako izazove osjećaj zacepljenosti i pulsiranje u čitavoj glavi i ušima.

Barotrauma – Barotrauma se odnosi na povredu tkiva i šupljina u tijelu, a nastaje kao posljedica nagle razlike u pritisku izmedu spoljašnjeg prostora i šupljih organa ispunjenih gasom. U ovom slučaju riječ je o povredama bubne opne, koja je u ušnom sistemu locirana tako da razdvaja srednje uho i ušni kanal. U normalnim okolnostima vazdušni pritisak je istog intenziteta u samim ušima, kao i u spoljašnjem okruženju tijela i regulisan je normalnim funkcijama Eustahijeve trube. Barotrauma nastaje kada je pritisak sa spoljne strane bubne opne veći od onog u njenoj unutrašnjosti. Do takvih izmjena nastaje prilikom aktivnosti poput vožnje, letenja avionom ili ronjenja, ali mogu da budu i posljedica neke bolesti ili fizičkih smetnji u ušima, poput ožiljaka.

Ušni vosak – Kod nekih ljudi može doći do povećanog lučenja ušnog voska, što ne mora da bude posljedica neke bolesti. Nakupljeni ušni vosak može da izazove osjećaj pritiska u jednom ili oba uha, pa i da bude praćen osjećajem pucketanja u ušima. Ovo stanje se na sreću rješava lako, upotrebom sredstava za omekšavanje i uklanjanje ušnog voska ili jednostavnom ambulantnom intervencijom ispiranja ušiju.

Olakšavanje pritiska u ušima i glavi

Kod rješavanja problema sa pritiskom i brujanjem u ušima i glavi, a koji nastaju kao posledica pomenutih stanja, obično najbolje pomaže tretiranje primarnog uzročnika.

Kada su u pitanju razni oblici infekcija koji izazivaju veću produkciju mukusa i začepljuju disajne puteve i uši, obično će potpuno olakšanje donijeti izlječenje osnovne bolesti. Ono što je važno jeste da se oboljenje poput gripa ili prehlade u potpunosti sanira, kako ne bi ponovo došlo do upale. Isto važi i za infekcije vezane za same uši.

Pravilno tretiranje alergija i eventualnih disfunkcija također efektivno dovode do olakšanja. U zavisnosti od konkretnog oblika i težine stanja biće potrebno i određeno vrijeme da pritisak popusti i da neugodni osjećaj zapušenosti i težine prestane.

ZUJANJE U UŠIMA I GLAVI

Zujanje u ušima je prilicno čest problem, od kojeg pati skoro svaka peta osoba. Pacijenti ga najčešće opisuju kao nekakvo pištanje visoke frekvencije, osecaj pulsiranja, bubnjanja u ušima, pucketanje, krckanje i tome slično. Zvonjava u ušima se stručno naziva tinitus i ovo stanje može biti povezano sa različitim uzročnicima.

Sam tinitus se manifestuje nizom simptoma, uključujuci visokofrekventno pištanje, zujanje u uhu ili ušima, zujanje u glavi, pucketanje u uhu, šum u uhu i tako dalje. Tinitus u stvari nije bolest, već simptom koji nastaje kao posljedica različitih zdravstvenih stanja, uglavnom vezanih za oštećenja i poremećaje u slušnom sistemu, ali i za neke druge faktore.

Šta je tinitus?

Tinitus je medicinski pojam koji objašnjava senzaciju pri kojoj pacijent čuje zvuku unutar ušiju i/ili mu se čini da mu ‘zvoni’ čitava glava, a da pritom ne postoji nikakav spoljašnji zvuk. Pojedinac može da čuje razlicite vrste zvukova, na primjer šum u uhu, bubnjanje u uhu, zujanje i zvonjenje. Tinitus može da bude kontinuirano prisutan ili da se javlja i povlači s vremena na vrijeme, a gotovo 30% ljudi bar jednom u životu iskusi neki oblik tinitusa.

Ovaj fenomen se može ispoljiti kao prisustvo zvuka i jednom ili oba uha, u samoj glavi, najčešće u srednjem dijelu lobanje ili može biti nestalan i teško ga je precizno locirati. U nekim slučajevima se dešava da pacijenti izvjesno vrijeme tragaju za spoljašnjim izvorom zvuka, sve dok konačno ne otkriju da se sam zvuk nalazi unutar njihovog tijela. Zujanje u ušima zaista nekada može da bude tako brižljivo zamaskirano da se pacijentu dugo čini da zbilja čuje pištanje iz okruženja.

Muzikalni tinitus – U pojedinim slučajevima se dešava da tinitus ima i muzički kvalitet, odnosno da je sam zvuk muzikalan i da podsjeća na neku poznatu melodiju ili čak čitavu pjesmu. To se ne dešava često i javlja se obično kod starijih osoba koje postepeno gube sluh, a inače imaju veoma snažno interesovanje za muziku ili su muzički nadareni. Takav oblik tinitusa se naziva muzički tinitus ili muzička halucinacija.

Ko može da ‘dobije’ tinitus?

Tinitus je prilično zastupljen među svjetskom populacijom, prisutan u svim starosnim grupama, čak i kod veoma male djece. Češće se javlja kod osoba koje imaju izvjesne druge probleme sa sluhom, uglavnom kod ljudi čiji je sluh oštećen ili slabi, ali se javlja i kod osoba sa sasvim normalnim i zdravim slušnim aparatom.

Sam doživljaj zujanja u ušima je različit za svakog pojedinca. Veći dio onih koji iskuse tinitus nema nekih većih problema i ova pojava ih ne uznemirava. Određeni procenat ljudi ovaj fenomen smatra umjereno iritirajućim, dok je za nekoga stanje zaista problematično i remeti ga u normalnom svakodnevnom funkcionisanju.

UZROCI ZUJANJA U UŠIMA I GLAVI

Način na koji osoba doživljava tinitus, odnosno njegov oblik, sama forma i intenzitet zvuka, mogu da zavise od uzroka nastanka same senzacije zujajanja u ušima. Nekada je to zujanje takvo da pacijent ima utisak da ga prožimaju trnci u glavi ili da mu tutnji u čitavoj lobanji. Nije u potpunosti utvrđeno šta konkretno izaziva tinitus, ali se zna da u pitanju nije bolest, već simptom.

Generalno, većina stručnjaka se slaže oko toga da je tinitus posljedica neke vrste promjene, fiziološke ili mentalne, a ne mora uvijek biti usko vezana sa sam sluh.

Kako ljudi čuju?

Kada slušamo, odnosno kada registrujemo zvuk našim slušnim aparatom, zvuk putuje kroz naše uši i aktivira slušne nerve koji zatim šalju informaciju o primljenom zvuku do našeg mozga. Mozak potom sve dobijene podatke obraduje i slaže, tako da imamo senzaciju zvuka.

Same uši ‘ne znaju’ šta je važno, a šta ne, pa mozgu šalju pregršt signala, koje mozak zatim pažljivo i temeljno filtrira; u suprotnom, mi bismo čuli pravu kakofoniju kojekakvih tonova i zvukova! Na primjer, mozak ‘utišava’ nepotrebne informacije, poput otkucaja sata u pozadini, buku koju proizvode struja, saobraćaj i slično tome.

Ako postoji neka izmjena u sistemu za sluh, ušna infekcija ili slabljenje sluha, količina informacija koja stiže do mozga se mijenja. Mozak onda odgovara na takvu promjenu na raznim nivoima, pokušavajuci da dobije više podataka od ušiju, pa tako neka ‘ekstra’ informacija može da bude odgovorna za zujanje koje se naziva tinitus. Tako dolazimo do zaključka da je tinitus zapravo posljedica moždane aktivnosti, a ne funkcije ušiju samih po sebi.

Generalno je prihvaćeno mišljenje da tinitus ne izazivaju samo promjene na nivou uha, već i drugi faktori, poput nivoa stresa. Primjećeno je, na primjer, da se tinitus češće javlja kod ljudi koji su dugo izloženi velikom mentalnom stresu, koji su doživjeli neke velike životne promjene ili opšte promene u pogledu sopstvenog psihofizičkog blagostanja.

Šta sve izaziva zujanje u ušima i glavi?

Već smo govorili o tegobama koje stvaraju pritisak i osjećaj težine u jednom ili oba uha i glavi. Ljudi se često žale na prisustvo zvuka unutar ušiju i glave baš onda kada imaju prehladu, nekakvu ušnu infekciju ili ušni vosak blokira normalan protok vazduha kroz ušni sistem. To su upravo neke od promjena koje smo prethodno pomenuli, a koje mogu utjecati na izmijenjenu selekciju informacija koje iz ušiju stižu do mozga, pa onda čujemo zvuke koje inače ne bismo čuli.

Nekad se ljudi žale na tinitus neposredno nakon traumatičnog životnog iskustva, a samo zujanje se pojačava kako ga osoba biva svjesna, mada se obično spontano povlači. Medutim, u nekim slulčajevima pacijenti nastavljaju da čuju pištanje ili zujanje i nakon što je primarni problem otklonjen, recimo poslije izlijecene infekcije ili ispiranja ušiju.

Ne postoji konkretno objašnjenje za nastanak tinitusa, a generalno se smatra da je ova pojava simptom oštećenja i gubitka sitnih senzora za sluh koji se nalaze u unutrašnjem uhu. Takvo oštećenje je normalan pratilac procesa starenja i dugog izlaganja izuzetno velikoj buci. Gubitak sluha se često povezuje sa nastankom tinitusa. Pojedina istraživanja sugerišu i da gubitak senzorne osjetljivosti na spečificne vrste zvukova može da se dovede u vezu sa promjenama u načinu na koji mozak obrađuje zvuk, što može izazvati pojavu zujanja u ušima. Navodimo neke od mogućih uzročnika tinitusa.

  • Pojedini lijekovi poput ibuprofena, aspirina, nekih antibiotika i diuretika mogu imati ototoksični efekat i oštetiti srednje uho, što dovodi so tinitusa;
  • Starost je često povezana sa tinitusom, jer oko 60 godina starosti osjetljivost na zvuk postepeno se gubi. To je prirodni proces, a u nekim slučajevima može biti praćen tinitusom;
  • Izlaganje zvuku visokog intenziteta, kao što je zvuk koji potiče od izuzetno snažne muzičke opreme ili mašina za rad, ali i preglasna muzika u slušalicama, u dužem vremenskom periodu može uzrokovati zujanje u ušima i glavi;
  • Nezdrave navike, poput pušenja, alkohola i konzumiranja kofeina mogu da imaju učešće u nastanku tinitusa, mada istraživači nisu sasvim sigurni zašto;
  • Kardiovaskularni problemi, problemi sa štitnom žlijezdom, problemi sa cirkulacijom, visok krvni pritisak i dijabetes također mogu da se dovedu u vezu sa tinitusom;
  • Infekcija srednjeg uha i nagomilavanje ušnog voska;
  • Otoskleroza, naslijedno stanje koje se manifestuje abnormalnim rastom kostiju u regiji srednjeg uha izaziva gubitak sluha i povezuje se sa nastankom tinitusa;
  • Menijerova bolest;

MENIJEROVA BOLEST


Menijerovu bolest ćemo izdvojiti kao posebnu cjelinu, jer ovo stanje obuhvata kompleks simptoma koji se odnose i na probleme vezane za osjećaj nelagodnosti u predjelu glave i ušiju, uključujuci snažan pritisak doboko u unutrašnjosti uha, probleme sa vrtoglavicom, probleme sa sluhom, tinitus i gubitak sluha.

Menijerova bolest je rijedak poremećaj koji pogada srednje uho i izaziva pomenute simptome. To je stanje koje se manifestuje u epizodama naglih napada vertiga i fluktuirajućeg gubljenja sluha, sa konačnim ishodom potpunog gubitka sluha, a često uključuje i osjećaj začepljenosti, punoće i pritiska u uhu. Također uključuje i tinitus, koji se može ispoljiti kao brujanje, zujanje, zvonjava, pištanje u uhu. Menijerova bolest se obično ispoljava kao zujanje u lijevom ili desnom uhu, mada može da zahvata i oba uha.

Ovo stanje se javlja kod ljudi starosti između 20 i 60 godina i u nešto većem procentu pogađa žensku populaciju. Pravi razlozi za nastanak ovog stanja nisu u potpunosti razjašnjeni, a pretpostavlja se da oboljenje ima veze sa postojanjem abnormalnosti u količini tečnosti koja se nalazi u regiji srednjeg uha.

Previše tečnosti može da se akumulira iz više razloga, bilo da je u pitanju pretjerana produkcija tekućine ili neadekvatna apsorpcija. Kod nekih pacijenata, posebno kod ljudi kod kojih su zahvaćena oba uha, alergije i autoimune bolesti mogu biti glavni pokretači za nastanak Menijerovog oboljenja. U nekim drugim slučajevima se dešava da druga stanja imitiraju simptome Menijerove bolesti. Osnovni simptomi su sljedeći.

  • Vertigo epizode koje se ponavljaju i nastaju spontano. Kod pacijenta se javljaju vrtoglavica i pritisak u glavi i ima osjecaj kao da se sve vrti oko njega. Napadi dolaze bez upozorenja i obično traju oko 20 minuta do nekoliko sati, ali ne duže od 24 sata. Ozbiljan i intenzivan oblik vertiga može da uzrokuje mučninu i povraćanje;
  • Gubitak sluha također se javlja u naletima, posebno tokom prvih stadijuma oboljenja. Većina pacijenata, nažalost, sluh gubi permanentno;
  • Tinitus, odnosno zvonjava u ušima je jedan od simptoma Menijerove bolesti i može da se javi u različitim oblicima, tako da pacijent može čuti i osjecati zvonjenje, zujanje, pištanje, zviždanje, tutnjavu, šumove i druge slične senzacije u ušima;
  • Pritisak i začepljenost često se javljaju u uhu koje je pogodeno ovim poremjećajem, a također može da se javi i osjećaj pritiska na stranama glave;

Nakon jedne epizode, simptomi se popravljaju i mogu i potpuno da se povuku, a između dva napada mogu proći nedjelje, pa čak i godine. Međutim, ukoliko uočite simptome ovog stanja, neophodno je da potražite ljekarsku pomoć, kako bi se uspostavila prava dijagnoza, pošto mnogi od njih mogu nastati kao posljedice različitih stanja i oboljenja. Pravovremena dijagnoza je veoma važna za kvalitetan život, budući da Menijerova bolest ne može u potpunosti da se izliječi.

LIJEČENJE

Ljudi koji pate od tinitusa najčešće ne traže ljekarsku pomoć, budući da u najvećem broju slučajeva samo stanje nije intenzivno i pacijanti ga doživljavaju kao uobičajen dio svoje svakodnevice; u nekim slučajevima je pojava kratkotrajna ili se povremeno javlja. Najčešće samo stanje nije dovoljno ozbiljno da bi se tretiralo lijekovima, pa dosta pacijenata pronalazi alternativne načine da se nosi sa ovim problemom.

Ne postoji nijedan konkretan lijek koji lijeci tinitus, ali postoje metode koje mogu značajno da olakšaju ovo stanje. Kod lakših i privremenih oblika, tinitus se povlači i sam od sebe.

Usvajanje zdravih navika – Osobe koje pate od tinitusa često se osjecaju nervozno, frustrirano, depresivno i bespomoćno, te je zbog toga nekada neophodna pomoć vezana za mentalno zdravlje. Kod mnogih pacijenata se kao veoma pozitivno pokazalo mijenjanje životnih navika, u smislu usvajanja rutine zdrave ishrane, kontrole krvnog pritiska, smanjenje stresa u svakodnevnom životu, izbjegavanje kofeina i slično. Generalno unapređenje životnog stila u smislu usvajanja zdravih obrazaca može u dosta velikoj mjeri da ublaži probleme sa tinitusom.

Tretman primarnog uzroka – Problemi sa tinitusom nekada mogu da se riješe uklanjanjem primarnog problema, na primjer, lijecenjem infekcije ili ispiranjem ušiju od pretjerane količine ušnog voska. U nekim slučajevima se prepisuju anksiolitici i antidepresivi; sve zavisi zašto se zujanje javlja ili sa cime je povezano. U svakom slučaju je veoma važno da se posavjetujete sa stručnjakom ukoliko imate nepodnošljivo, prolongirano zujanje u ušima i druge slične senzacije.

Maskiranje zvuka – Postoje posebni uređaji koji proizvode maskirajući zvuk, vrstu ‘buke’ koja stvara prijatniju senzaciju od iritirajuceg zvuka zujanja u ušima i ublažava ga. Moderniji uređaji kombinuju i slušni aparat i maskirajući zvuk.

TRT – Terapija TRT, odnosno Tinnitus Retraining Therapy je poseban oblik terapije u kojem pacijent navikava mozak da na podsvjesnom nivou filtrira tinitus tako da zvuk ne dosegne svjesnu percepciju. Ljudi uobičajeno na ovaj način prisvajaju zvuke poput dobovanja kiše, zujanja frižidera, elektronskih aparata i slično. Zajednički imenilac svih takvih zvukova je njihova nevažnost, što znači da nije potrebno da budu percepirani kao glasni. Cilj terapije TRT metodom je upravo postizanja takvog efekta na tinitus, odnosno teži tome da zvuk zujanja u ušima ucini perceptivno nebitnim.

Prirodni lek – Kada je riječ o prirodnom liječenju tinitusa, mnogim pacijentima pomaže čitav niz relaksacionih tehnika, a mnogi prirodni preparati mogu da pomognu da se ukloni primarni uzročnik zujanja, ako je tinitus posljedica infekcije uha ili sličnog stanja. U tom slučaju pomažu ginko biloba, luk, bosiljak, beli luk, jabukovo sirće i rastvor morske soli.

Kod Menijerove bolesti, koja stručnjacima nije do kraja razjašnjena, ne postoji nikakav lijek koji bi u potpunosti izlijecio poremjećaj. Pacijenti mogu da primijenjuju terapije koje će im olakšati simptome i držati stanje pod kontrolom.

Uglavnom pomažu metode koje se koriste za tretman tinitusa, kao i lijekovi koji olakšavaju tegobe vezane za vertigo. Promjene u načinu ishrane i konzumacija manje slane hrane, te manji unos kofeina, balansiran trening i tehnike opuštanja mogu da ublaže simptome.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Novi.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Novi.ba!