“Prestanite samo gutati tablete! Rad na sebi je terapija budućnosti” opominje poznati psiholog

13.02.2018 - 21:08 | Porodica i zdravlje

Ljudi postaju sve više svjesni kako je glavni cilj farmaceutskih industrija briga oko profita, a ne zdravlja ljudi. Zato je sve važnije da se u ovim vremenima, kada kriza sve više potencira psihička oboljenja, ljudi okrenu zdravijoj alternativi, – knjigama samopomoći i individualnim terapijama koje obećavaju rad na sebi. Prema riječima poznatog hrvatskog specijalista za psihoterapiju dr Vladima Grudena, radi se o terapijama budućnosti.

Problem može biti izvrstan pokretač za neku pozitivnu promjenu – kaže dr Gruden. Dragocjen je to savjet u svijetu zbog kojeg je sve lošije stanje uzrok sve većim psihičkim problemima. Oni sa sobom vuku još jedan problem – liječenje tabletama – proizvodima farmaceutskih industrija kojima je u prvom planu profit, a ne zdravlje pojedinaca.

Kako se s pogoršanim psihičkim stanjima izvući se iz depresije i tjeskobe, štoviše potaknuti pozitivne promjene, bez pribjegavanja lijekovima tabletama?

Način na koji se Velika Britanija nastojala uhvatiti u koštac s ovim problemom bio nam je i povod pisanju ovog teksta. Liječnici su početkom godine dobili zeleno svijetlo za izdavanje ‘recepata’ za knjige o samopomoći, a sve kako bi smanjili upotrebu tableta za liječenju lakših psiholoških poremećaja poput anksioznosti, tjeskobe, napadaja panike ili depresije.

Popularan mehanizam tzv,. industrije ‘self-helpa’ po Vladimiru Grudenu mnogo je bolja alternativa tabletama, a psihijatar ističe kako se radi o jednom vidu terapiji budućnosti.

– To je dobro u svakom slučaju, ali najvažnije je koliko su ljudi disciplinirani i spremni da bi to prihvatili, jer svaka knjiga i svako liječenje s promjenom ponašanja i stavova zahtijeva promjenu i napor, a ljudi su previše komotni i hoće instant rješenja. Zapazio sam da kod nas sve više pokreću novi tečajevi, ‘life coaching’ i slično. U svakom slučaju mislim da je to terapija budućnosti jer se pokazalo koliko ti lijekovi ne samo da škode već još više uvuku u ovisnost. Ljudi su svjesni da je farmaceutskim tvrtkama važnija zarada od pomoći ljudima – ističe Gruden.

Psihijatar se prisjetio kako je na jednoj konferenciji dobio podatke farmaceutskih tvrtki gdje se navelo kako antidepresiv Prozac djeluje kod 80% pučanstva. Međutim, isitiče psihijatar, utvrđeno je da je uspješno liječenje obavljeno i kod 60 posto pacijenata koji su uzimali placebo, što znači da je uspješnost liječenja Prozacom ograničena na samo 20 posto ljudi.

– Iz ovog slučaja se vidi da placebo djeluje sigurno 50 i više posto kod psihičkih bolesnika, a na isti način pomažu tzv nadriliječnici. Neovisno o tome jesmo li religiozni, poznat je događaja zapisan u Bibliji prema kojemu je Isus izliječio nekolicinu ljudi. Kada su mu zahvaljivali rekao im je kako ih nije spasio on već njihova vjera. Bitno je koliko mi možemo potaknuti vjeru, a smatram da će se to vjerovanje potaknuti jače obzirom da ljudi vide kolike su nuspojave kod korištenja lijekova – ispričao nam je Gruden.

Trebamo li biti oprezni prema nekim aspektima selfhelp literature?
Britanski liječnici u novom modelu ophođenja s psihičkim bolesnicima dobili su popis od 30 knjiga koje mogu bez bojazni preporučiti svojim pacijentima. Svakako će na povjerenje prema određenim naslovima utjecati i slavna Oprah, veliki promotor takve vrste literature. Međutim, trebamo li imati određeno odstojanje i oprez prema takvim vrstama knjiga?


Literatura je uglavnom dobra, ali cijeli problem je u komotnosti. Ljudi smatraju da je u toj literaturi važna forma, riječ, obred, odnosno određen broj ponavljanja određenih rečenica. To je potpuno nebitno. Ljudi počinju ulaziti u neku mistiku i praznovjerje, a kad se nešto promjeni to izgube pa se razočaraju, onda traže drugu literaturu.

Ta bi se literatura trebala čitati s jednim smislom, da ljudima vraća samopoštovanje, vjeru u sebe, da se promijenimo i narastemo. Ljudi su pobjegli u bolest jer im je život posto pretežak. Pitaju se tko će ih voditi, tko će mi pomoći. Trebamo razviti to da smo mi sami sebi svoji liječnici i terapeuti i da sve što nam se dogodi negativno doživljavamo kao upozorenje da to trebamo unaprijediti – mišljenja je Gruden.

Sanja Unković, aromaterapeut i terapeut karmičke dijagnostike, koja u svojoj arhivi ima preko 1.000 knjiga koje bi mogle poslužiti kao samopomoć, smatra da i u ovom žanru, kao u svakom, postoji ‘svega i svačega’. Navodi kako će profesor književnosti radije pročitati knjigu klasičnog naslova ili Šenou dok će radnik na dizalici smatrati kako je radi o gluposti i neće ju vjerojatno pročitati kako treba. Važno je, napominje Unković, kolika je širina svijesti kod osobe i koliko ona dozvoljava da se isprobaju stvari oko sebe.

– Svatko može naći svoju knjigu. Nema one koja više ili manje valja, Loiuse Hay je nekome u ovom trenutku svetinja, a da mu se preporuči Eckhart Tolle, ne bi imao pojma što je pročitao ili, na primjer, Lazarev kojeg ljudi nakon tri stranice ostavljaju i ne mogu dalje čitati. Ovisno o stanju svijesti kod određenih ljudi. Kako netko vibrira tako i prilaze određene knjige – kaže nam Unković.

Ljudi su nerijetko mazohisti
Knjige o samopomoći pa i razni tečajevi koji obećavaju rad na sebi puno su bolji izbor od lijekova u rješavanju psihičkih problema kojih je sve više utjecajem krize, napominje Gruden. Rastući broj takvih oboljenja posljedica je toga što se ljudi zbog sve lošije situacije u zemlji moraju odreći dosta navika koje sadrže luksuz.

S druge strane ljudi moraju promijeniti te navike, a s treće strane trebaju usmjeriti pozornost kako sami rješavati stvari. Trebaju biti inicijatori i poduzetnici, ne samo tražiti pomoć. Bez obzira što tvrtke propadaju i nema posla, ljudi trebaju preuzeti inicijativu i naći ga. Normalno je da kriza pogađa ljude, ali to je najviše zbog toga jer bi ljudi morali promijeniti svoj način razmišljanja i postati poduzetni, a ne čekati da ih netko namjesti i nađe im posao.

Kada postoji zlo onda ono prisiljava na promjenu i preuzmeš nove oblike ponašanja, a to je ono što ljude najviše pogađa. Ja se čak ne bojim krize, odnosno da su ljudi u depresiji i u stresu zato što su gladni, već zato što moraju promijeniti svoje navike – zaključuje Gruden.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Novi.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Novi.ba!