BIO JE SLAVAN, ALI JE UMRO U TEŠKOJ BIJEDI

NAJPOZNATIJI RADNIK SFRJ: Da li ste znali da na ovoj novčanici nije Alija Sirotanović, a evo ko je zapravo

02.05.2017 - 10:23 | Nostalgicno >> Nostalgija

Na čuvenoj novčanici bivše Jugoslavije za koji mnogi misle da je na njoj fotografija isto tako čuvenog rudara Alije Sirotanovića ne samo da nije on, nego nije ni rudar.

Riječ je, zapravo, o Arifu Heraliću, livcu na visokoj peći u Zenici. Njega često miješaju s Alijom Sirotanovićem, zbog sličnog lika i radničkog šlema, iako njihova lica na novčanicama nose različitu simboliku.

Arif Heralić je obilježio vrijeme uspona i nade u posleratnoj Jugoslaviji, a Alija Sirotanović vrijeme sumraka blagostanja koji je nagovijestio krvave devedesete.

Tragedija za tragedijom

Heralić je bio livac, radnik na visokoj peći, čiji je životni put pratio niz tragedija. U Zenicu je došao iz Maglaja, gdje su tokom Drugog svjetskog rata ustaše ubile pedesetak članova njegove familije, a oca i braću u njegovom prisustvu. U zeničkom naselju Crkvice je živeo skromno i tamo danas ne živi niko iz njegove porodice. Od dvanaestoro djece koje je dobio, do školskog uzrasta je preživjelo sedmoro. Težak život i brojne tragedije odvele su ga u alkoholizam i kasnije u tešku bijedu. Umro je 1971. godine.

Njegov lik, koji se prvo nalazio na novčanici od 1.000 jugoslovenskih dinara , a kasnije zbog denominacije i redizajna na novčanici od 10 dinara, zabilježio je Nikola Bibić, fotograf beogradske „Borbe” 1954. godine. Popularni "som" je trebalo da simbolizuje srećnog i zadovoljnog radnika u mladoj jugoslovenskoj industriji, sve ono što nesrećni Arif Heralić nikada nije bio.

novcanica
Alija Sirotanović, rudar u ugljenokopu Kreka, bio je dio rudarske udarničke kampanje koja je zavladala u komunističkim državama nakon Drugog svjetskog rata. Iskopavši u jednoj smjeni 17 tona uglja, navodno je nadmašio Rusa Alekseja Stahanova, koji je još od 1935. godine važio za nedostižni rudarski uzor. Iako je ovo neformalno rudarsko takmičenje bilo aktuelno u vrijeme najžešćeg sukoba između Tita i Staljina, Alijin lik je završio na novčanici od 20.000 dinara tek 1987. godine, i zadržao se veoma kratko, jer je novčanica povučena iz upotrebe u monetarnoj reformi Ante Markovića.

Legenda o lopati

Lik Arifa Heralića je bio daleko poznatiji, ali su anegdote iz života i biografija Alije Sirotanovića bili mnogo vedriji i primjereniji svrsi političke propagande, pa tu možemo naći jedan od uzroka čestog miješanja ova dva radnika. Najpoznatija anegdota je kada se, navodno, tokom Titove posjete rudniku Alija „požalio” maršalu na uslove radariječima: „meni treba veća lopata da bih bolje radio”. Iako je Alijina osnovna alatka bila pneumatska bušilica, a ne lopata, legenda kaže da je Alija sebi iskovao lopatu duplo veću od ostalih u rudniku i tako nastavio da obara rekorde u eksploataciji uglja.

Odbio je ponuđen stan u Brezi i ustupio ga onima koji nisu imali obezbjeđen smještaj, a kada je od Tita kao poklon dobio „auto po želji”, odabrao je "fiću. O njemu i danas rado pričaju njegovi potomci. „Kad je umro Tito, dedo je plakao tri dana” , izjavila je njegova unuka u intervjuu zagrebačkoj Areni.

Svih sedam braće Sirotanović i većina njihovih sinova su bili rudari. Ahmedov bratanac Arif, sin njegovog brata koji je poginuo u rudarskoj nesreći, osnovao je u znak sjećanja na požrtvovane rudare udruženje Alija Sirotanović i njegovi komorati. Danas jedna ulica u Brezi nosi ime ovog udarnika, a u krugu rudnika stoji njegova bista. Umro je 1990. godine, opet simbolično, u vrijeme kad je nestajala i država u čijoj je bajci bio jedan od najpoznatijih heroja.

 

 

(Medias.rs)

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Novi.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Novi.ba!

Sponsored by Luponmedia