Alergični na posao: Što kad vam radno mjesto izazove kožne bolesti?

25.01.2019 - 22:05 | Porodica i zdravlje >> Zanimljivosti
 

Kontaktni alergijski dermatitis upalna je alergijska bolest kože koja nastaje kao posljedica preosjetljivosti kože. U slučaju profesionalnih dermatoza govori se o stanjima, odnosno bolestima kože kao rezultatu kontakta kože bolesnika s izvjesnim tvarima na radnome mjestu. Profesionalne bolesti kože uzrokovane su fizikalnim, biološkim ili kemijskim čimbenicima koje nalazimo na radnome mjestu.

Hemijski sastojci uzrokuju promjene koje se očituju kao urtikarija (crvenilo kože praćeno osipom i svrbežom), akne i folikulitis (upala korijena dlake) te poremećaji pigmentacije. Fizikalni čimbenici uzrokuju fizikalnu urtikariju, dermatitis zbog izloženosti zračenju, dermatitis zbog izloženosti sunčevim zrakama, smrzotine i žuljeve, a biološki čimbenici bakterijske, gljivične, virusne ili parazitarne infekcije.

U industriji dermatitis na koži je jako čest. Od alergena važnu ulogu imaju metali, plastika, guma, kozmetički pripravci, deterdženti i sl., pa bi sve bolesnike koji boluju od kroničnih dermatoza trebalo testirati na alergene epikutane standardne serije, te na specifične i na industrijske alergene ciljano prema anamnezi bolesnika.

Alergija se manifestira crvenilom i svrbežom kože te ponekad i mjehurićima, koji nastaju nakon 24 do 48 sati od ponovnog kontakta alergena s kožom. U kroničnoj fazi prevladavaju suhoća, ljuštenje kože i bolne ragade. Promjene su najjače izražene na mjestu kontakta, najčešće na licu i rukama, ali se šire i izvan tog područja.

277715-stres-zivci-nerviranje-ls


Najčešće zahvaćene struke:

Zdravstvo - iritativni dermatitis vrlo je čest među zdravstvenim djelatnicima. Zahvaća ruke zbog čestog pranja alkalnim sapunom, deterdžentima i dezinficijensima, što za posljedicu ima već opisano oštećenje zaštitne barijere kože.

Frizeri - dermatitis na rukama frizera često je kombinacija iritacije i alergijske reakcije. Najčešći alergeni su peroksidi, boje za kosu, parafenilendeamin, amonijev tioglikolat, gliceril monoglikolat, konzervansi, šamponi i druga sredstva za čišćenje vlasišta.

Pekari i zaposleni u pekarskoj industriji - najčešći alergeni su alfa-tokoferol (lipidni antioksidansi), amonij persulfat, benzoil peroksid, aditivi u brašnu (cimet, limunov sok, limunovo ulje, metil salicilat, orah, vanilija, đumbir).

Građevinska industrija - najčešći alergeni su kalijev bikromat, 2-merkaptobenzotiazol i druge gume, aditivi plastike, nikal, aditivi asfalta, cement i lim. Češće se javlja alergija na mokri cement u odnosu na suhi.

Ugostiteljstvo - iritativni dermatitis vrlo je čest i zahvaća ruke zbog čestog pranja alkalnim sapunom i deterdžentima. Koža ruku postaje suha, gruba, stvaraju se pukotine i prisutan je svrbež s učestalom pojavom bakterijske infekcije.

Tekstilna industrija - najčešći alergeni su nitro boje, krezol, dimetilurea, etilen glikol, etilen urea, formaldehid, hidrazid, parafenilendiamin i kalijev bikromat.

Industrija plastike - najčešći alergeni su epoksidi, akrilati, fenol rezini.

Industrija boja - uz već otprije poznate alergene (akrilati, pigmenti, antioksidansi i ljepila), nove vodene boje sadrže konzervanse (mertiolat, fenil živin nitrat, kloracetilamid).

U postavljanju dijagnoze, uz najvažniju, detaljnu anamnezu, iz koje se saznaje vrijeme nastanka promjena, tijek oboljenja, uvjeti rada, te podaci o materijalu s kojim bolesnik dolazi u kontakt na radnome mjestu i izvan njega, a ako je potrebno, dodatno treba napraviti epikutano kožno testiranje i primijeniti ostale dermatološke metode kako bi se isključila infekcija ili atopija.

Prevencija i liječenje

U pravilu, promjene se na radnome mjestu pogoršavaju iz dana u dan, a nakon prestanka izloženosti kod određenog broja oboljelih nestaju. Nažalost, oko 10 posto oboljelih ipak razvije sliku trajnog postprofesionalnog dermatitisa, bez obzira na potpun prekid izloženosti uzrocima oboljenja.

Nastanak profesionalnih dermatoza pravodobno poduzetim mjerama u većini slučajeva može se spriječiti, posebno ako uzmemo u obzir da 90 posto ovih oboljenja zahvaća šake. Moguće je na jednostavan i učinkovit način boriti se protiv ovih oblika dermatitisa - uz higijenu proizvodima koji ne sadrže sapune (sindeti), svakodnevnu višekratnu upotrebu visokokvalitetnih zaštitnih krema koje na koži stvaraju dodatnu zaštitnu barijeru, kao i nošenje rukavica na radnome mjestu koje to zahtijeva.

 

NAJGLEDANIJI VIDEO DANAS NA PORTALU:

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Novi.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Novi.ba!