MOŽE IZBRISATI CIJELI GRAD

ASTRONOMI U PANICI, ASTEROID JURI PREMA ZEMLJI: "Postoji dobra šansa da nas udari"

12.06.2019 - 16:45 | Vijesti >> Aktuelno
Autor: Novi.ba
 

Šanse da nas 2006 QV89  pogodi su 1:7000, a iako to zvuči malo, u ESA-i upozoravaju kako je asteroid jedan od onih objekata koji se moraju neprestano pratiti jer nisu potpuno sigurni u njegovu putanju. 

Asteroid promjera 40 metara Zemljinu orbitu prelazi 9. septembra, a astronomi upozoravaju kako postoji dobra šansa da udari u naš planet. Naziva 2006 QV89 možda ne prijeti uništenjem cjelokupnog života na Zemlji, ali je i više nego dovoljan da zbriše cijeli jedan grad s lica Zemlje.

asteroid

U Europskoj svemirskoj agenciji ističu kako bi udar bio snažniji od katastrofe u Čeljabinsku. Meteor od 20 metara  2013. eksplodirao je iznad Čeljabinska. U eksploziji su uništeni prozori, a više od 1000 ljudi je povrijeđeno. 

Potpuno neočekivani udari

No taj incident je uzbunio astronome ponajviše zato što ga nisu predvidjeli, a upravo to brine i kod asterioda koji nam dolazi u susret.

Šanse da nas 2006 QV89 pogodi su 1:7000, a iako to zvuči malo, u ESA-i upozoravaju kako je asteroid jedan od onih objekata koji se moraju neprestano pratiti jer nisu potpunu sigurni u njegovu putanju.

“Sunčev sistem je prepun materijala koji je ostao od izgradnje planeta. Većina je na sigurnom; u stabilnim nakupinama poput Asteroidnog pojasa, Kuiperovog pojasa i Oortovog oblaka – daleko od Zemlje.

asteroid2

Stalno nam šalju nove objekte

No od tamo svako malo neki objekt odleti u međuplanetarni prostor i tako ti spremnici redovito opskrbljuju Sunčev sustav novim objektima koji prelaze preko orbita planeta”, pojašnjava Jonti Horner, astrofizičar sa Sveučilišta u Južnom Queenslandu, prenosi Express.

“Unutarnji Sunčev sistem prepun je objekata, velikih poput zrnca prašine pa sve do kometa i asteroida  s promjerom od više kilometara. Većina materijala koji udari u Zemlju potpuno je bezopasna, ali naš planet još ima ožiljke od sudara s većim tijelima”, ističe.

“Još pokušavamo dokučiti koliko su tako veliki udari česti. Naše informacije o učestalosti velikih udara su prilično ograničene pa procjene drastično variraju. Na primjer, ljudi govore kako se udari poput onog kod rijeke Tunguske događaju svakih 100-injak godina, ali to je procjena na temelju jednog udara. Nemamo pojma koliko su udari takve siline česti”, kaže prof. Horner.

“Iako popis opasnih objekata raste, mnogi ostaju skriveni – sve dok nas ne iznenade udarom”, ističe.

 

NAJGLEDANIJI VIDEO DANAS NA PORTALU:

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Novi.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Novi.ba!