AKO IZMJERITE OVOLIKU TEMPERATURU, NE TREBATE BRINUTI: Nemojte uzimati ni tablete! EVO ŠTA JE U PITANJU

23.03.2020 - 10:49 | Porodica i zdravlje >> Zdrav život
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
 

Poznata je činjenica da normalna tjelesna temperatura varira između 36 i 37 stepeni Celzijusa, ali za zdravu odraslu osobu normalna je i temperatura od 37,5!

Ona zavisi od naših godina, doba dana, aktivnosti i naravno, stanja organizma. Osim toga, temperatura zavisi i od načina na koji smo temperaturu izmerili.

Normalna tjelesna temperatura mjerena u usnoj šupljini kreće se između 36,8°C ± 0,4°C. Najniže vrijednosti kod većine osoba mere se u 6 sati ujutro a najviše vrednosti mere su između 16 i 18 sati popodne.

Najveća normalna tjelesna temperatura izmerena u usnoj šupljini u 6 sati ujutro je 37,2°C, a najveća normalna tjelesna temperatura izmerena u usnoj šupljini u 18 sati poslepodne je 37,7°C. Vrijednosti mjerene iznad navedenih smatraju se povišenom telesnom temperaturom, istakla je dr Jasminka Nedić, specijalista porodične medicine za Ordinacija.hr.

Što utiče na temperaturu našeg tijela?

Osim toga, dr Nedić je istakla kako je temperatura koja se meri rektalno za 0,4°C veća nego temperatura merena u usnoj šupljini, a kao razlog toga ističe disanje na usta koje može da snizi telesnu temperaturu u usnoj šupljini. Kod aksilarnog merenja temperature, odnosno mjerenja temperature pod pazuhom, utiče način i vrijeme držanja toplomera, a napomenula je kako se toplomjer mora postaviti na sredinu pazuha i da se treba držati 10 minuta kako bi se dobile što tačnije vrijednosti tjelesne temperature.

Takođe je objasnila kako je za regulaciju temperature tijela zaslužan hipotalamus, mali središnji dio mozga koji prima signale sa površine naše kože i iz našeg organizma i određuje najpovoljniju temperaturu tijela.

U normalnim uslovima podešen je do najvećih normalnih vrednosti telesne temperature i ne prelazi tu vrednost uprkos svim našim aktivnostima ili dobu dana. Tokom bolesti postavke termoregulacionog centra su drugačije i bivaju podešene na veće vrijednosti temperature zahvaljujući određenim materijama koje se luče u organizmu tokom bolesti i koji se nazivaju pirogeni i tada temperatura raste do, na primer 39°C, ako je tako podešen termoregulacioni centar u našem mozgu - objasnila je doktorka.

temperatura

Kao što je doktorka istakla, na temperaturu tijela utiču mnogi faktori, a blago povišena temperatura zapravo ne postoji, već telo može da podiže temperaturu tokom različitih aktivnosti, poput vježbanja, i na povišene temperature može uticati i visoka vlažnost vazduha. Kod žena se takođe temperatura podiže zbog ovulacije, i to najčešće tokom prepodnevnih sati, i ona traje sve do kraja ciklusa, a može se podići za čak 0,6°C stepeni.

"Izraz "blago povišena temperatura" zapravo i nije adekvatan. Temperatura može biti povišena ili normalna. Svaku povišenu temperaturu tumačimo u kontekstu kliničkih simptoma i znakova i mna osnovu cjelokupne slike o stanju organizma tumačimo ozbiljnost povišene temperature", napomenula je dr Nedić.

Povišena temperatura često je praćena drugim simptomima, poput groznice, drhtavice i slabosti, i tada se temperatura može snižavati lijekovima ili stavljanjem obloga. Tek kada temperatura pređe 38°C stepeni, tek tada je zaista treba snižavati, a ako ne uspemo kućnim metodama, trebalo bi da posjetimo ljekara.

Ali, ako ne osjetimo druge simptome, ne treba da brinemo. Povišenu temperaturu dakle treba tumačiti u zavisnosti od simptoma i znakova koji tu temperaturu prate. Većina uobičajenih respiratornih viroza sa povišenom temperaturom su samoograničavajuće bolesti i prolaze kroz 3-5 dana, liječili ih ili ne", rekla je dr Nedić.

(Stil.kurir.rs)

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Novi.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Novi.ba!
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
 
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA