GARANTUJEMO BOGAT UROD, URADITE OVO I SVI ĆE SE DIVITI VAŠIM MRKVAMA: Zpamtite ovaj genijalan trik

01.06.2020 - 19:59 | Praktična žena
 

Mrkva je dvogodišnja zeljasta povrćarska biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Kao korjenasto povrće cijenjena je posebno zbog hranjivog i naročito vitaminskih i mineralnih sastojaka. Karakterističan je sadržaj suhe tvari od 12-17 % u kojoj prevladavaju ugljikohidrati. Mrkva sadrži provitamin A (karotin) koji iznosi 5.4-19.8 mg/100g. Najviše ga ima u sorti narančastog korijena. Pored toga u korijenu mrkve nalaze se i drugi vitamini, B1, B2, B6, C, D, E i K.

mrkva

U prvoj godini stvara korijen namijenjen tržištu i preradi, a u drugoj stvara generativne organe cvijet, plod i sjeme. Oblik i veličina korijena može biti različit što ovisi o sorti, međutim, za ljudsku ishranu najčešće je korišten valjkast oblik. Usisna moć korijena je velika, pruža se prilično duboko u tlo, a na njemu se nalazi puno bočnih žilica. Lišće je složeno perasto, a cvjetonosno stablo nosi bijele cvjetove u štitastoj cvati. Plod je obavijen s karakterističnim bodljama na površini. Jednosjemeni plodići služe kao sjemenski materijal za sjetvu.

Temperatura
Ima skromnije zahtjeve prema toplini. Sjeme može proklijati i niknuti već pri temperaturi od 3-5 °C, no u takvim uvjetima period nicanja je izuzetno dugačak. Mlade biljčice nakon nicanja relativno su otporne na niske temperature i podnose mrazeve do -5 °C bez oštećenja, ali one kod nekih ranih sorata mogu uzrokovati prelazak u generativnu fazu već tijekom prve godine. Optimalne temperature tijekom vegetacije mrkve su oko 18 °C. Kod dnevnih temperatura viših od 30 °C i naročito toplih ljetnih noći, razvoj korijena je usporen, on ostaje tanak i kratak s obiljem grubih celuloznih vlakana. U tehnološkoj zriobi korijen mrkve podnosi temperature do -3 °C, pa se mrkva u područjima blage zime za potrošnju u svježem stanju vadi tijekom zime do ranog proljeća.

basta

Voda
Iako ima dobro razvijen korijen koji biljku može opskrbljivati vodom iz dubljih slojeva tla, za sigurnu proizvodnju tijekom sušnih perioda potrebno ju je navodnjavati. To se posebice odnosi na period tijekom nicanja do razvijenih 5-6 listova, te u vrijeme intenzivnog debljanja korijena kada su potrebe mrkve za vodom najveće. Posljedice nedovoljne opskrbljenosti vodom početkom vegetacije su prorjeđen sklop, a ako sušni period nastupi tijekom intenzivnog debljanja korijena, on ostaje kratak, nepravilnog oblika i žilav.

Tlo
Za svoj rast zahtijeva blago kiselo tlo, pH od 5,5-6,5. Obrada tla treba biti kvalitetna uz obavezno duboko oranje do 30 cm dubine. Tlo treba biti mrvičaste strukture, a kako su korovi potpuno nepoželjni, u nasadu mrkve obavezno je primijeniti herbicide koji se inkorporiraju u tlo prije sjetve. Nestrukturirana i teška tla (glinovita tla) nepogodna su za uzgoj mrkve jer uzrokuju deformaciju korijena. Posebno pogodna tla su pjeskovita i aluvijalni nanosi uz odgovarajuću primjenu mjera zalijevanja.

Plodored
Mrkva se obavezno uzgaja u plodoredu koji iznosi 3-4 godine. Kao prethodni usjevi najbolje joj odgovaraju vrste povrća obilno gnojene stajskim gnojem poput krumpira, kupusa, paprike i graška. Mrkva može doći i kao druga kultura poslije ranog graška ili ranog krumpira.

Obrada tla
Ako se mrkva sije u zimskom roku, tada se sije u niske i poluvisoke tople tunele. Korjenasto povrće voli rahlu zemlju kako bi korijeni bili lijepi i ravni, pa zato i za mrkvu treba pripremiti rahlu gredicu. Uz treset i pijesak može se dodati i 1-2 kg zreloga stajnjaka na četvorni metar.

basta

Gnojidba
Gnojidba povećava prinos mrkve, a povoljno utječe na stvaranje željeza i karotina u korijenu. Dušična gnojiva utječu na sadržaj vitamina A, a kalijeva povećavaju saržaj šećera i vitamina C. Fosforna gnojiva su potrebna, ali ne utječu znatno na kemijski sastav korijena. Ako je tlo kiselo treba unijeti vapna u količini 2-3 t/ha, što ovisi od postotka kiselosti tla. Dio umjetnih gnojiva unosi se u osnovnoj i predsjetvenoj pripremi, a ostatak u vidu prihranjivanja. Potrebna količina NPK gnojiva iznosi 150-200 kg/ha dušika, 300-400 kg/ha fosfora i 200-300 kg/ha kalija. Količina gnojiva ovisi o kemijskoj analizi tla i teksturi tla.

Sjetva i sadnja
Mrkva se može sijati od ranog proljeća tj. početkom ožujka, pa sve do polovice svibnja što ovisi o dužini vegetacije sorte i klimatskim uvjetima. Sjetva se vrši sijačicama u redove ili dvostruke trake, a razmak između redova je od 35-40 cm i dubine 1-1,5 cm, a razmaci unutar redova su 5-8 cm. Pri sjetvi u dvostruke trake razmak izmedu traka je 75 cm, a u traci 5-7 cm. Ranija sjetva utječe pozitivno na prinos korijena te na sadržaj karotina i šećera u njemu.

Njega nasada
Njega usjeva se sastoji u plitkom kultiviranju nasada u svrhu rahlenja tla. Prorijeđivanje se vrši kada biljke imaju dva prava lista. Zalijevanjem se povećava prinos korijena, no mora se paziti do koje tehnološke mjere se to izvodi iz razloga što višak vode smanjuje sadržaj šećera u korijenu.

Vađenje mrkve
Mrkva se vadi specijalnim vadilicama nakon što se njezino lišće pokosi i odstrani. Korijenje se oslobađa od lišća, čisti od zemlje te se čuva u hladnim prostorijama na oko 1 °C. Ova mjera ovisi o tome da li je proizvod namijenjen izravno za tržište, zimsku potrošnju ili za industrijsku preradu. Prosječni prinosi korijena rane mrkve prema sorti mogu biti od 25-35 t/ha, a za industrijsku preradu i čuvanje tijekom zime prinos može biti od 60-70 t/ha.

Stočna mrkva, krmno korijenje je biljka umjerenog podneblja. Uspijeva također i na visinama do 1600 m. Voli blagu, sunčanu i vlažnu jesen, pa najbolje raste u kasnoj jeseni. Jesenski prinos je od 35 - 50 t mrkve/ha. Stočna mrkva ima visoku dijetnu i krmnu vrijednost. Bogata je bjelančevinama i vitaminima, naročito karotenom - provitaminom A, te vitaminima B i C. Biljka je dvogodišnja i zeljasta te u prvoj godini razvija samo vegetativne organe (zadebljali korijen i lisnu rozetu), a u drugoj, generativne organe (cvjetonosno stablo, cvijet, plod i sjeme).

Stočna mrkva koristi se u ishrani podmlatka i muzne stoke. Korijen se koristi izravno za ishranu stoke uz eventualno prethodno sitnjenje radi lakše konzumacije. List se suši i daje mladim grlima tijekom zime. On se može i dehidrirati i samljeti u brašno koje je veoma koristan dodatak stočnoj hrani.

Uglavnom se uzgaja u monokulturi, no može i u kombinaciji s ozimim ječmom, repicom, graškom i jarom grahoricom. Boja korijena najčešće je narančasta, žuta, krem-žuta ili bijela, a može biti i ružičasta. Najbolje pretkulture su joj jednogodišnje i višegodišnje leguminoze.

Gnoji se sa 60 – 140 kg/ha dušika, 60 – 120 kg/ha fosfora i 60 – 180 kg/ha kalija. Čuva se na temperaturi 0 – 1 ºC i pri relativnoj vlažnosti zraka od 85 – 90 %. Prinosi korijena stočne mrkve iznose 15 – 40 t/ha, a prinosi lista 3 – 4 t/ha.
Izvor: agroclub.com

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Novi.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Novi.ba!