OVO SU PLEMIĆKA PREZIMENA SA BALKANA: Ako se OVAKO PREZIVATE - kraljevske ste krvi

28.10.2020 - 21:03 | Zanimljivosti >> Kiosk
 

Znate li porijeklo i značenje svog prezimena? Provjerite ovdje - možda zapravo potječete od neke plemićke obiteljii, a da toga niste ni svjesni!

Prezime je za ljude s Balkana uvijek bilo "obiteljsko ime". Ono pokazuje porijeklo, pripadnost, drevnog pretka koji je danas udaljenim ljudima nekada bio zajednički, piše Dnevno.rs.

Predstavljamo vam prezimena koja su nosile srednjovjekovne plemićke obitelji i vladarske dinastije s ovih prostora.

Branković
Brankovići su vlastelinska i vladarska obitelj iz 14. i 15. stoljeća. Najpoznatiji predstavnik je svakako Vuk Branković, sudionik bitke na Kosovu, oženjen Marom, kćeri kneza Lazara i kneginje Milice. Kasnije su nosili titulu despota, i samostalno, ali i kao turski vazali. Vjeruje se da danas nema direktnih potomaka ove obitelji.

Balšić
Balšići su bili srednjovjekovna dinastija koja je vladala Zetom od 1360. do 1421. godine. Poslije smrti cara Dušana Balšići postaju gospodari Zete, priznajući samo formalno vlast srpskog cara Uroša.

prezimeee

Branivojević
Branivojevići su bili hercegovačka vlastelinska obitelj koja je u drugoj polovini XIII i prvoj trećini XIV vijeka vladala Humom.

Vlastimirović
Vlastimirovići su prva srpska vladarska obitelj o kojoj postoje povijesne bilješke. Naziv dinastije Vlastimirovići dali su povijesničari prema prvom vladaru iz ove dinastije koji je stvorio nezavisnu državu - knezu Vlastimiru, za razliku od Nemanjića, koji su tako nazivani još u svoje vrijeme. Ponekad, iako dosta rijetko, ova se vladarska obitelj naziva Višeslavići ili Višeslavljevići, prema prvom vladaru čije nam je ime poznato, knezu Višeslavu.

Vojinović
Vojinovići su bili srpska vlastelinska obitelj koja je tijekom 14. stoljeća igrala značajnu ulogu u Nemanjićkoj Srbiji, pogotovo nakon smrti cara Dušana kada su tijekom raspada srpskog carstva njezini predstavnici veliki vojvoda Vojislav Vojinović, a potom i njegov nećak Nikola Altomanović bili najjači vlastelini u Srbiji.

Vojislavljević
Vojislavljevići su srpska srednjovjekovna dinastija, koja je naslijedila vlast nad Dukljom preko Jovana Vladimira i srpske dinastije Vlastimirovića. Ova loza vladala je Dukljom i okolnim područjima, uključujući i Zahumlje, Rašku i Bosnu. Njihova vladavina je trajala od 1034. do 1186. godine, kada je dominaciju preuzela dinastija Nemanjić.

Vukanović
Vukanovići su bili vladarska obitelj koja je vladara Raškom od kraja 11. stoljeća do početka druge polovine 12. stoljeća. Samo ime dinastije je navedeno uvjetno, odnosno predstavlja termin koji su moderni povijesničari izveli iz imena prvog značajnijeg vladara ove obitelji - raškog velikog župana Vukana.

Dejanović
Dejanovići ili Dragaši su bili srpska vlastelinska obitelj koja je u drugoj polovini 14. vijeka upravljala prostorom oko tromeđe današnjih republika Srbije, Bugarske i Makedonije. Njen rodonačelnik je bio Dejan koji je bio oženjen rođenom sestrom cara Dušana - Teodorom. Konstantin Dragaš je opjevan u narodnoj epskoj poeziji kao drug Marka Kraljevića pod imenom beg Kostadin. Pored toga, njegovo ime se očuvalo u današnjem nazivu Velbužda kojim je upravljao, a koji se danas zove Ćustendil što je izvedeno od turskog naziva Kjustendil, što znači Konstantinova Banja.

Dinjičić
Dinjičići su bosanska srednjovekovna vlastelinska obitelj koja je u doba kraljevine Bosne upravljala oblasti Jadara. Prvi poznati predstavnik Dinjičića je župan Dinjica. On se pojavljuje u povelji bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića od 10. aprila 1378. godine.

prezime

Zlatonosović
Zlatonosovići su bosanska srednjovekovna vlastelinska obitelj koja je u doba kraljevine Bosne upravljala oblasti Usore. Braća Vlađ i Stjepan Zlatonosović bili su sudionici u Kosovskom boju 1389. godine u kojem su bili zarobljeni od Turaka.

Jakšić
Jakšići su bili poznata plemićka obitelj iz vremena srpske despotovine. Jakšići su zadivili Mađare svojim herojstvom u borbi s Turcima, tako da ih je kralj Matija nazvao "stupovima kršćanstva“ i dao im i ugarsku plemićku titulu.

Kosače (Hercegović, Kosačić, Vuković, Hranić)
Kosače (od njih Hercegovići, Kosačići, Vukovići, Hranići) su bosanska srednjovekovna porodica koja je u doba Kraljevine Bosne bila najznačajnija u njoj, poslije vladajućih Kotromanića. Njihov prvobitni posjed se nalazio oko nastanka Drine i Foče, a kasnije se proširio na prostor Zahumlja odnosno današnje Hercegovine. Njihov pripadnik Vlatko Vuković bio je vojskovođa Tvrtka I. i zapovijedao je lijevim krilom bosanske vojske u Kosovskom boju.

Kotromanić
Kotromanići su bili bosanska vladarska dinastija u srednjovjekovnoj Bosni, koja je vladala približno od 1250. do 1463. godine. Glavni posjedi nalazili su im se u srednjoj Bosni, u dolini rijeke Bosne do Vranduka i u župi Lašvi. Od značajnijih gradova posjedovali su Visoko, Sutjesku, Bobovac, Fojnicu i Kreševo kao i okolna rudarska naselja.

Omerbašić
Loza Omerbašića predstavlja direktne (muškom linijom nasljeđivanja) potomke prvog vladara Bosne vicekralja Boriča (mađ.: Borics; Borisz; Boris) (1141.-1173.), princa i najstarijeg (i od oca nepriznatog) sina mađarskog kralja Colomana (Kálmán, 1095.-1116.), te zajedničkog pretka svim domaćim suverenima Bosne. Istovremeno, Omerbašići su pleme Boričeve loze Berislavića.

Lazarević
Lazarevići su srpska vlastelinska i vladarska obitelj iz 14. i 15. stoljeća. Rodonačelnik dinastije bio je Pribac Hrebeljanović, logotet, a potom peharnik na dvoru cara Dušana. Njegov sin bio je Lazar Hrebeljanović koji je predvodio vojsku u bitki na Kosovu. Smatra se da ova obitelj nema direktnih potomaka s obzirom da Lazarevi sinovi - Stefan i Vuk, nisu imali nasljednika.

Marnjavčević
Mrnjavčevići su srednjovekovna srpska vlastela koja je okvirno vladala prostorom današnje Makedonije. Najznačajniji iz ove obitelji bila su dva brata - Vukašin i Uglješa, obojica stradali tijekom bitke protiv Turaka na Marici 1371. godine. Vukašinov sin bio je Marko, u narodnoj tradiciji poznatiji kao Kraljević Marko, najveći srpski junak.

Nemanjić
Nemanjići su srednjovjekovna srpska dinastija koja je vladala Srbijom više od dva stoljeća. U dinastiji ima jedanaest vladara, s tim što se dinastija možda nastavila ženskom linijom u dinastiju Lazarevića.

prezime1

Oblačić
Oblačići su srpska srednjovekovna vlastelinska obitelj. Imali su posjede na sjeveru Šumadije. Rade Oblačić smatra se rodonačelnikom ove obitelji, ali njegovo porijeklo nije poznato. Zna se da je služio despote Stefana Lazarevića i Đurđa Brankovića.

Pavlović (Jablanović)
Pavlovići ili Jablanići su bosanska srednjovekovna obitelj koja je u doba kraljevine Bosne upravljala istočnim i jugoistočnim dijelovima današnje Bosne i Hercegovine, zvanom Zemlje Pavlovića. Njihov najpoznatiji predstavnik i rodonačelnik bio je Pavle Radenović. Sa završetkom osmanlijskog osvajanja kraljevine Bosne 1463. godine Pavlovići nestaju s povijesne scene.

Sanković
Sankovići su bosanska vastelinska obitelj iz srednjovjekovne Bosne. Bili su gospodari Humske zemlje.

Crnojević (Đurašević, Gojčinović i Kalođurđević)
Crnojevići (plemenski oni se zovu još i Đuraševići, Gojčinovići i Kalođurđevići) su crnogorska plemićka dinastija iz Crne Gore. Vladavina dinastija Crnojević Zetom i Crnom Gorom je trajala kontinuirano do 1498. godine. Osim kao vladari, Crnojevići su poznati po pribavljanju prve tiskare na ovim prostorima. Današnji Crnojevići su njihovi potomci.

 

(Dnevno.rs)

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Novi.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Novi.ba!
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA