ANALIZA

SUĐENJE U AFGANISTANU: Može li međunarodna pravda suditi i talibanima i Amerikancima?

18.10.2021 - 21:03 | Vijesti >> Svijet
Autor: Advance.hr

Nakon neurednog povlačenja američkih snaga iz Afganistana prošlog mjeseca, koji je označio kraj dvadesetogodišnje strane okupacije, ostaju mnoga pitanja bez odgovora i neriješena pitanja. S obzirom da su talibani sada na vlasti i tvrde da će se njihova vladavina razlikovati od onoga što smo vidjeli prije 2001. godine, bilo bi dobro da se nadamo, ali i da budemo oprezni, s obzirom na sve što se već sada događa u toj zemlji. Međutim, ono što je potrebno da bi se raskinulo s prošlošću i započelo ovo novo poglavlje u povijesti Afganistana s čistim stavovima jest da se odgovorni za bijedu i patnju afganistanskog naroda pozovu na odgovornost.

Međunarodni kazneni sud (ICC) već je u ožujku pokrenuo istragu o navodnim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti u Afganistanu, koju je 20. studenog 2017. pokrenula tadašnja tužiteljica ICC-a Fatou Bensoud, a kasnije ju je ovlastilo Žalbeno vijeće suda 2020. godine. "Tužitelj je ovlašten pokrenuti istragu u vezi sa događajima iz 2003. godine, kao i drugim navodnim zločinima vezanim za Afganistan", rekao je Piotr Hofmański, predsjednik žalbenog suda, dok je čitao odluku o preinačenju ranijih odluka odbačenih na prijedlog tužitelja za pokretanje istrage o situaciji u Afganistanu na temelju toga da to ne bi služilo "interesima pravde". Jednoglasnom presudom pet žalbenih sudaca - iz Kanade, Perua, Poljske, Ugande i Ujedinjenog Kraljevstva - zaključilo se da postoji razumna činjenična kao osnova za nastavak istrage navodnih zločina počinjenih u Afganistanu od svibnja 2003. i na teritoriju druge države od srpnja 2002. od strane talibana, afganistanskih nacionalnih sigurnosnih snaga i osoblja američke vojske i Središnje obavještajne agencije. Nadalje, Žalbeno vijeće proširilo je opseg istrage tužitelja na krivična djela koja bi Bensoud mogao otkriti tijekom daljnjeg ispitivanja afganistanskog slučaja.

Što se tiče talibana, tužitelj se usredotočio na zločine protiv čovječnosti, uključujući ubojstvo, zatvaranje ili drugo ozbiljno lišavanje tjelesne slobode, te progon protiv grupa civila koje je moguće identificirati, uključujući i na političkoj i rodnoj osnovi. Prema izvješću Ureda tužitelja za 2017., istraga je uključivala probne procjene da su talibani i s njima povezane grupe odgovorni za 17.000 civilnih smrti, od kojih je 7.000 posljedica namjernih i ciljanih civilnih napada, uključujući napade na škole, svetišta, džamije i urede humanitarnih organizacija. Već postoji sve više dokaza da su talibani počinili široka zlodjela dok su posljednjih tjedana preuzeli Afganistan. Amnesty International izvijestila je da je jedna grupa masakrirala devet muškaraca iz etničke Hazare nakon što su u srpnju preuzeli kontrolu nad njihovim selom u provinciji Ghazni. Očevici su rekli Amnestyjevim istraživačima da je šest muškaraca ustrijeljeno, a troje mučeno do smrti. Prema Human Rights Watchu, talibanske snage u Ghazniju, Kandaharu i drugim afganistanskim provincijama po kratkom su postupku pogubile zatočene vojnike, policiju i civile koji su navodno povezani s afganistanskom vladom. Jedno takvo izvješće o masakru civila u osvetničkim ubojstvima u Kandaharu izazvalo je kritike iz veleposlanstva Sjedinjenih Država i Velike Britanije, opisujući ubojstva kao moguće ratne zločine. Afganistanske sigurnosne snage istražene su zbog nekoliko ratnih zločina nad stotinama civila: mučenja i okrutnog postupanja; povrede osobnog dostojanstva, kao što su ponižavajuće i dehumanizirajuće zloupotrebe; i seksualnog nasilja.

Kad je riječ o Sjedinjenim Državama, tadašnje je tužiteljstvo reklo: "Postoji razumna osnova vjerovati da su od svibnja 2003. pripadnici američkih oružanih snaga i CIA -e počinili ratne zločine mučenja i okrutnog postupanja, kao što je napad na osobno dostojanstvo, silovanje i drugi oblici seksualnog nasilja . " Iako Sjedinjene Države nisu stranke Rimskog statuta i nisu pristale na svoju nadležnost, statut predviđa nadležnost MKS-a nad državljanima nečlanica za ponašanje koje se događa na teritoriju država dionika. Time se može upozoriti Washington da se ne može u međunarodnom sustavu ponašati kao neodgovorna imperija, već da bi američka vlada trebala promisliti o tome da se njihova zemlja počne ponašati i doživljavati kao i sve druge države na svijetu. U ovom konkretnom slučaju, oslanjajući se na izvješće iz 2014. godine koje je objavio Odbor za obavještajne poslove američkog Senata, američko vojno i obavještajno osoblje počinilo je torturu na afganistanskom teritoriju . To bi trebalo biti sasvim dovoljno da sud provede istragu i tuži pojedince i skupine iz američke vojske i političkih institucija.

Izvješće ICC -a objavljeno 2016. potvrdilo je da postoji razumna osnova vjerovati da je američka vojska počinila torturu u tajnim zatočenjima, poznatim kao "crna mjesta", koju je izradila administracija Georgea W. Busha, a kojom upravlja CIA. Budući da je britanski odvjetnik za ljudska prava Karim Khan novi tužitelj ICC-a, pozitivno je da je on nedavno odlučio podnijeti zahtjev za nastavak istrage svog ureda o navodnim zločinima počinjenim u Afganistanu od 1. srpnja 2002. godine. Ipak, mnogi su razočarani njegovom neobjašnjivo selektivnom prirodom te je doista uznemirujuća izjava tužitelja koja kaže da će istraga imati samo prioritet neke od strana u sukobu - a posebno naizgled potpuno zanemariti vrlo ozbiljne optužbe protiv američkih snaga i CIA -e.

Tužitelj Khan bi ipak trebao poduzeti hitne mjere kako bi identificirao i osigurao sve dokumente i fizičke dokaze koji su prikupljeni u posljednja dva desetljeća u vezi sa počinjenjem zločina u Afganistanu. Tužitelj bi se također trebao ponovno angažirati s međunarodnim i regionalnim organizacijama, kao i sa grupama civilnog društva (posebno onima koje zastupaju žrtve) kako bi se oslanjao na njihovu podršku u osiguravanju dokaza o nedavnim i budućim događajima. Štoviše, Vijeće UN -a za ljudska prava trebalo bi pokrenuti robusni istražni mehanizam (koji do sada nije uspio uspostaviti, unatoč pozivima da se to učini) za dokumentiranje, prikupljanje i očuvanje dokaza o tekućim zločinima i kršenjima ljudskih prava diljem Afganistana, što će olakšati buduće sudski progon.

Unatoč izazovima, postoji nekoliko razloga za vjerovanje da bi ICC mogao biti učinkovito sredstvo za odgovornost u Afganistanu. Prvo, članak 27. Rimskog statuta izričito kaže da imuniteti ili druge privilegije koje dužnosnici mogu uživati prema nacionalnom ili međunarodnom pravu neće spriječiti kazneni progon. Sud je pokazao spremnost za izdavanje tjeralica za šefove država i sudio je bivšem potpredsjedniku Demokratske Republike Kongo i predsjedniku Obale Bjelokosti. Čak i ako talibani osiguraju međunarodno priznanje koje očito traže, to neće spriječiti kazneni progon ICC -a protiv njegovih čelnika - značajka koja razlikuje Sud od većine drugih mogućih mehanizama pravde.

Drugo, oči svijeta trenutno su uprte u Afganistan, usredotočene na sve pogrešne korake talibana koji bi mogli ukazivati na povratak na razinu nasilja i represije prije 2001. godine. Međunarodna podrška istragama ICC -a obično je bila najveća pod sličnim uvjetima. Na primjer, nakon što je Vijeće sigurnosti UN -a uputilo Libiju na ICC u veljači 2011., britanski premijer David Cameron, francuski predsjednik Nicholas Sarkozy i američki predsjednik Barack Obama izrazili su podršku ulozi Suda u tekućem građanskom ratu. Ovaj trenutak međunarodnog nadzora mogao bi predstavljati priliku da Sud odigra vodeću ulogu u pozivanju talibana na odgovornost i odvraćanju od budućih zloupotreba.

ICC je dio globalnog pravosudnog sustava od 2002. godine, a osmišljen je za procesuiranje odgovornih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine kao posljednji sud. Na štetu svog ugleda, povijesno, većinom je procesuirao pojedince iz Afrike, a neki pravni znanstvenici čak su tvrdili da se to pokazalo kao oruđe u rukama globalnog sjevera za izdvajanje zločina koji su isključivo počinjeni na globalnom jugu. Usredotočujući se na sve osumnjičene za afganistanski sukob, ICC će ne samo vratiti svoj kredibilitet kao neovisni međunarodni sud i nadati se da su svi jednaki pred zakonom, već, što je najvažnije, otvoriti put do uistinu novog početka za afganistanski narod - nešto što im prijeko treba i zaslužuje.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Novi.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Novi.ba!