ANALIZA

ANALIZA - AKO IZBIJE RAT IZMEĐU RUSIJE I UKRAJINE: Koji su konkretni ciljevi Moskve, Kijeva i Washingtona?

24.11.2021 - 22:28 | Vijesti >> Svijet
Autor: Advance.hr

Jesu li Rusija i Ukrajina na rubu otvorenog rata? Ukrajina tvrdi kako svakako očekuju ruski napad te vjeruju da bi se isti mogao dogoditi početkom iduće godine. Rusija pak tvrdi kako su prijetnje izmišljene te kako Rusija nikome ne prijeti, no u isto vrijeme tvrde kako Ukrajina i NATO pojačavaju napetosti te kako se Kijev priprema na zauzimanje dvije istočne regije, Donjeck i Lugansk, koje se nalaze pod kontrolom pro-ruskih snaga još od 2014. godine.

Dakle, mir je moguć jedino ako ne vjerujemo niti jednima niti drugima? U suprotnom rat je na horizontu, a to bi mogao biti jedan te isti rat dok je razlika samo tko će ga pokrenuti. Kijev i Washington tvrde da će Rusija napasti prva iako nije jasno što i zašto bi Rusija napadala? Ostatak Ukrajine mimo Donbasa? Zašto? Da preuzmu kontrolu nad pola Ukrajine? Ali to nije nešto što Rusija ima u planu, barem ne deklarirano. Zapravo Moskva nije imala ni volje preuzeti Donbas u trenutku kad bi to po njih moglo biti puno jednostavnije nego danas.

Zapravo stvari bi bilo bolje gledati na ovakav način - kome je više u interesu preuzeti i proglasiti kontrolu nad Donbasom? Moskvi ili Ukrajini? Od Moskve se očekuje da zaštiti tamošnje stanovništvo, ali to je to. Nije da većina Rusa čekaju na pripojenje Donbasa Rusiji, štoviše, većina vjerojatno i ne bi bili za takvu opciju. Kijev pak s druge strane na Donbas gleda kao na teritorij koji je okupiran od strane pobunjenika te se godinama zapravo pripremaju na vraćanje kontrole tamo. Štoviše, moglo bi se reći da je vraćenje kontrole nad Donbasom za Kijev egzistencijalna misija, nešto na čemu ne mogu ne raditi, nešto što moraju dostaviti svom stanovništvu.

Imajući ta dva stajališta u vidu mogli bismo zaključiti da ako dođe do sukoba između Rusije i Ukrajine onda će to najvjerojatnije biti zbog Donbasa, točnije zbog ukrajinskog pokretanja ofenzive s ciljem vraćanja kontrole nad Donbasom.

Rusija je već donijela odluku da to neće mirno gledati. Nadalje, SAD svojim sve intenzivnijim naoružavanjem ukrajinske vojske postavlja situaciju na način da će Rusija učiniti isto sa snagama u Donbasu.

Čini se da i Rusija i Ukrajina u ovom trenutku pripremaju svoju vojsku na sukob. Ruske obavještajne službe ovu situaciju već uspoređuju s kratkim ratom s Gruzijom koji se vodio 2008. godine. Da, situacija je slična, naročito kad se uzmu u obzir akteri. Zelenski bi mogao lako postati novi Sakašvili koji je 2008. od SAD-a ohrabren da vojno preuzme kontrolu nad Abhazijom i Južnom Osetijom. Jasno, to je rezultiralo ruskom vojnom intervencijom i trajnim gubitkom ove dvije regije za Gruziju. Slično bi se moglo dogoditi i sad s Ukrajinom.

Podsjetimo, Donjeck i Lugansk već jesu proglasili samostalnost od Ukrajine nazivjaući se "narodne republike", no nedostaje im ona ključna komponenta koju imaju Abhazija i Južna Osetija - rusko priznanje.

Scenarij bi se lako mogao ponoviti, sad je jedino pitanje je li to nešto što Rusija priželjkuje ili bi takav vojni angažman ipak bio nešto što bi "nevoljko odradili"? Jedna stvar je sigurna, Rusija danas - za razliku od 2008. - ne može više očekivati da će bilo tko na Zapadu imati volje sagledati situaciju iz njihovog kuta gledišta. Bit će odmah proglašeni agresorom bez obzira tko bude stvarni pokretač novog sukoba.

Ukrajina odbacuje ruske optužbe. Tvrde kako ne planiraju nikakvu ofenzivu u Donbasu te uzvraćaju kako Rusija ima oko 100.000 trupa na njihovoj granici.

Anonimni diplomatski i obavještajni izvori upućeni u situaciju, uključujući i one koji su bliski s ruskim vrhom, poručuju u razgovoru za medije kako je vjerojatnost skorašnjeg napada Rusije na Ukrajinu mala. Što je onda s gomilanjem vojske? Tvrde kako ruski predsjednik Vladimir Putin na taj način želi dodatno naglasiti kako je Rusija spremna djelovati u slučaju da se prekrše njene "crvene linije". Zadnjih dana i tjedana Rusija je u mnogo navrata poručila kako nije spremna dozvoliti ulazak NATO oružja ili NATO vojnih snaga na prostoru Ukrajine, kamoli mogućnost da Ukrajina postane NATO članica.

No, nije jasno što bi Rusija dobila takvom prijetnjom, odnosno gomilanjem vojske na granici. To su već učinili i ovog proljeća, a situacija od onda samo se pogoršava. Nadalje, moglo bi se reći kako su akciju gomilanja vojske bez konkretnog djelovanja u svrhu slanja poruke već "ispucali", odnosno efekt više neće biti isti.

Ali recimo da zaista dođe do sukoba između Rusije i Ukrajine. Kako ove dvije zemlje stoje po pitanju vojne snage? Rusija je u prednosti u svim kategorijama. Rusija raspolaže s oko 900.000 aktivnih vojnika za razliku od oko 209.000 ukrajinskih. Nadalje, Rusija već ima saveznike na samom teritoriju Ukrajine, u Donbasu. U slučaju da se Rusija odluči za veću invaziju može krenuti na Ukrajinu iz gotovo sve četiri strane svijeta, osim iz pravca zapada, ali zapadnu Ukrajinu mogu ugroziti ukoliko bi dio vojske išao preko Bjelorusije. Udarac s juga, iz pravca Krima, gotovo sigurno bi bio fokusiran na Odessu i Mariupolj.

Stručnjaci se slažu da je Ukrajina danas znatno spremnija na sukob s Rusijom no što je to bila 2014. kada je izgubila Krim bez borbe. Glavni element ukrajinskog vojnog napretka je jačanje suradnje sa SAD-om. Mogu se osloniti na oružje koje im SAD dostavlja, primjerice napredne protutenkovske rakete, ali i na intenzivnu američku obavještajnu potporu koja bi u takvom ratu bila od esencijalne važnosti. U isto vrijeme Ukrajina se ne može nositi s Rusijom u aspektima konvencionalnog ratovanja - primjerice, Rusija ima prednost u tenkovima 3 prema 1.

Analitičar Mathieu Boulegue iz londonskog think-tanka Chatham House smatra kako bi u slučaju rata Ukrajina morala "oduprijeti se koliko može i moliti se za pomoć Zapada". Vjeruje da Ukrajina može uzvratiti na način da Rusiji invaziju učini "izuzetno skupom".

U slučaju rata odnosi između Zapada i Rusije, koji su već sada na iznimno niskim razinama, potpuno bi se raspali. Vjerojatno ne bi došlo do direktnog sukoba između Rusije i NATO-a zbog činjenice da bi to bila eskalacija koja vodi u nuklearni rat. NATO bi pomagao Ukrajinu sve do granice direktnog uključivanja u rat.

U slučaju rata SAD-u cilj ne bi bio "pobjeda" već kako maksimalno iscrpiti Rusiju kako bi ona dugoročno oslabila. Idealan scenarij, iz perspektive Washingtona, bio bi Rusiji nametnuti takav rat koji ona interno neće moći dugo podnijeti. Rat koji bi doveo do ustanka lokalnog stanovništva protiv Putina. No, SAD je već u više navrata imao prognoze o velikim pro-zapadnim ustancima u Rusiji, ali se isti nisu dogodili.

Rusija, u slučaju rata, ima za cilj okončati ga što je brže moguće kako bi izbjegli sudbinu koju smo spomenuli u prethodnom paragrafu. Pritom će pokušati ponoviti "gruzijski scenarij" - brzim i silovitim udarom osigurati kontrolu nad cijelim teritorijem Donbasa i, po mogućnosti, proglasiti vojnu pobjedu u svega nekoliko dana, ili par tjedana. Sve duže od toga značilo bi da je Rusija upala u zamku iscrpljivanja.

A Ukrajina? Kako ona može ostvariti svoje ciljeve? Teško. Pogotovo ako je taj cilj vraćanje kontrole nad cijelim Donbasom. Scenarij u kojem Ukrajina, uz američko savjetovanje i dostavu oružja, zauzima Donbas je teško zamisliv jer Rusija to neće dozvoliti pošto bi po nju takav poraz bio daleko teži nego da Ukrajina izgubi Donbas pošto ga je već de-facto izgubila. Pobjeda Kijeva u Donbasu srušila bi mit o ruskoj zaštiti "sunarodnjaka" (iako stanovništvo Donbasa definitivno nije tako homogeno) i baš zato bi Rusija udarala sve jače i jače jer ako bi se takav scenarij nazirao više u tom ratu ne bi branila Donbas već sam koncept svog aktualnog postojanja.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Novi.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Novi.ba!