Ovi kožni paraziti polako se stapaju s našim licem

30.06.2022 - 10:39 | Zanimljivosti >> Kiosk
Autor: Index.hr

NA VEĆINI ljudi prebivaju kožni paraziti. Većinu svog kratkog života provode zakopani glavom naprijed u folikulima dlake, prvenstveno na licu. Zapravo, ljudi su jedino stanište sićušne grinje Demodex folliculorum. One se na nama rađaju, hrane se nama, pare se na nama i na nama umiru.

Cijeli njihov životni ciklus vrti se oko hranjenja našim mrtvim stanicama kože. D. folliculorum se toliko oslanjaju na nas da su, prema novom istraživanju, u procesu evolucije iz ektoparazita u unutarnji simbiont, i to onaj koji dijeli obostranu korist sa svojim domaćinima (to smo mi).

Drugim riječima, te se grinje postupno stapaju s našim tijelima kako bi trajno živjele u nama.

"Otkrili smo da ove grinje imaju drugačiji raspored gena"
Znanstvenici su sekvencionirali genome ovih sićušnih stvorenja, a rezultati pokazuju da bi njihova ovisnost o nama mogla izazvati promjene koje se ne vide kod drugih vrsta grinja.

"Otkrili smo da ove grinje imaju drugačiji raspored gena od drugih sličnih vrsta jer se prilagođavaju zaštićenom životu unutar pora. Ove promjene u njihovoj DNA rezultirale su nekim neobičnim tjelesnim značajkama i ponašanjima", objasnila je biologinja Alejandra Perotti sa Sveučilišta Reading u Velikoj Britaniji.

D. folliculorum je zapravo fascinantno malo stvorenje. Mrtve stanice naše kože su mu jedini izvor hrane i u potrazi za njom provode većinu svog dvotjednog životnog vijeka, piše Science Alert.

Pojavljuju se na površini kože samo noću, u okrilju tame, kako bi mukotrpno polako puzale i pronašle partnera te se parile prije nego što se vrate u sigurnu tamu folikula.

Njihova sićušna tijela dugačka su samo trećinu milimetra. Imaju usta na jednom kraju duguljastog tijela. Budući da imaju pomalo ležeran život, odnosno nemaju prirodne grabežljivce, nemaju konkurenciju i nisu izloženi drugim grinjama - njihov se genom sveo na ono najnužnije.

Korisne za nas?
Znanstvenici su otkrili da u fazi razvoja između ličinke i zrele grinje ova malena bića imaju najveći broj stanica u svom tijelu. Kada se u potpunosti razviju, gube određeni dio stanica, što je prvi evolucijski korak, smatraju stručnjaci, prema simbiotskom načinu života.

Mnogi se vjerojatno pitaju kakve koristi ljudi mogu imati od ovih kožnih parazita. Znanstvenici su godinama mislili da D. folliculorum nema anus i da umjesto toga akumulira otpad u svom tijelu koji "eksplodira" kada grinja umre, što može uzrokovati kožne bolesti.

No stručnjaci su sada otkrili da to nije slučaj. Grinje zapravo imaju male anuse te nam lice vjerojatno nije puno njihova posmrtnog izmeta.

"Grinje se krivi za mnoge stvari. Ali njihova duga povezanost s nama možda ukazuje na to da one imaju neku dobru i korisnu ulogu, poput toga da održavaju naše pore čišćima", rekao je zoolog Henk Braig sa Sveučilišta San Juan u Argentini.

Istraživanje naziva Human Follicular Mites: Ectoparasites Becoming Symbionts objavljeno je u časopisu Molecular Biology and Evolution.