Hasan Kafija Pruščak: Istaknuti učenjak o kojem se malo zna

19.10.2016 - 15:53 | Praktična žena >> Kultura
 

Grad Prusac ili Akhisar koji se nalazi u sastavu općine Donji Vakuf, poznat je po istaknutom bošnjačkom alimu (učenjaku) Hasanu Kafiji Pruščaku, njegovoj medresi i učenicima, te po njegovom prethodniku Ajvaz-dedi.
Iako se se smatra jednom od najkrupnijih figura u islamskim naukama Rumelije ili evropskog dijela Osmanskog carstva, o Pruščaku se zna malo. Naime, poznato je da rođen 951. godine po Hidžri (1544.), te da je preminuo, prema riječima profesora sa Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, Džemaludina Latića 1616. godine, odnosno prije tačno 400 godina.

Latić je za Anadolu Agency (AA), istakao kako pojedini izvori kao datum smrti navode i 1615. godinu, ali da je više onih koji ističu 1616.

Pruščak je prema riječima Latića, napisao 21 djelo iz oblasti akaida, fikha, usul-i fikha, hadisa, tefsira, gramatike, stilistike, logike, šerijatske politike i historije, ali autorstvo tri je sporno. Pruščakova djela prisutna su ne samo na području Bosne, nego i čitavog Balkanskog poluotoka, pa čak i u Turskoj i Jordanu.

- Sabrana djela i zadužbine -

“Hasan Kafija Pruščak je najznamenitiji i najutjecajniji alim, vjerski učenjak u bošnjačkom narodu. Od njega su ostala njegova djela i zadudžbine” istakao je Latić dodavši kako se u zadužbine u Pruscu ubrajaju Hasan Kafijina džamija, zgrada njegove mešćeme (sudnice), medrese i turbe, kao materijalnu kulturu, a rukopisi njegovih djela nalaze se u Gazi Husrev begovoj biblioteci u Sarajevu.

 Kompleks koji čine džamija, sudnica i medresa izgrađen je od novaca koji je osmanski sultan Ahmed I dao Pruščaku, nakon što je vojskovođa predočio sultanu Pruščakovo djelo, koje se smatra i možda njegovim najznačajnijim djelom, “Usul al hikam fi nizam al 'alem” (Temelji mudrosti o uređenju svijeta). Djelo je pisano na arapskom jeziku, a na želju sultana Pruščak, koji je koristio sva tri orijentalna jezika (arapski, perzijski i turski), lično je preveo na turski jezik. 

“On je učio u tri medrese u Istanbulu, pred poznatim alimima Istanbula, jedan od njih je bio Kara Yilan, koji je bio pomoćnik znamenitog Kemal-paše Zadea”, dodao je Latić istakavši kako je Pruščak putovao i u Budim, pratio sultane, učestovao u vojnim pohodima, a tokom putovanja na hadž, proputovao Istanbul, Anadoliju, Damask i stigao u Medinu, gdje se susreo sa znamenitim učenjacima.

 U djelu “Temelji mudrosti o uređenju svijeta” Pruščak govori o temeljima islamske politike i dijagnosticira slabosti jednog globalnog carstva, koje se prostiralo na tri kontinenta, te dao prijedloge šta treba popraviti kako bi se carstvo očuvalo.

 U Pruščakovoj medresi, kaže Latić, izučavao se fikh, usul fikh, akaid, stilistika Kur’ana, logika…, a medresa je djelovala sve do vremena komunizma.

 “Ovdje je bila medresa koja je jedna od tri najpoznatije medrese u Bosni i Hercegovini, odnosno Prusac je jedan od tri grada učenosti u ondašnjem Bosanskom pašaluku. Osim Prusca, mislimo na Sarajevo i Mostar”, podsjeća Latić.

 On dodaje kako je Pruščak od sultanovog dara izgradio čitav dio grada Prusca.

 Džamiji staroj nekoliko stotina godina prijetilo je urušavanje pa je renovirana prije nekoliko godina.

 Govoreći o važnosti akaida (dogmatike, nauka o islamskim učenjima) za Pruščaka, Latić je istakao kako je “Pruščak djelovao oko 150-200 godina poslije Ajvaz-dede, koji je u Bosnu došao sa sultanom Fatihom”.

 Latić ističe da je Ajvaz-dedo prvi islamizirao, odnosno svojim naučavanjem je privukao ljude islamu ovdje u ovom kraju te da se u vrijeme Hasana Kafije pojavila se sekta koja je potpuno izvan ehli-sunneta vel-džem’ata, koji je zajedno s Bali hodžom, vrhovnom muftiji Bosne, dao prijedlog vlastima kako da se narod “riješi” te sekte.

Sintagma ehli-sunnet vel-džemat označava temeljni tok razumijevanja islama, odnosno, označava prakticiranje islama onakvog s kakvim je došao poslanik Muhammed, a.s., i kakvog su  prenijeli njegovi ashabi.

- Naučio studente kako se promišlja -  

Pruščak je napisao dvije knjige iz akaida, “Džennetske bašče” i “Nur al yaqin fi usul al din” (Svjetlo istinske spoznaje o temeljima vjere), u kojem je Pruščak proučio najvažnija djela drugih učenjaka iz akaida.

 Djelo “Svjetlo istinske spoznaje o temeljima vjere” pisano na arapskom jeziku izučavalo se u svim medresama Bosne i cijele Rumelije. Njegova prednost u odnosu na ostala djela iz akaida sastoji se u tome što je Pruščak, uz različita vjerovanja dodaje Kur’ansku i hadisku argumentaciju, dokaze za ta vjerovanja.

“On je, po mom mišljenju, velik po tome što je on našu talebu, muderise, studente naučio kako se promišlja, kako se misli, kako se istinski postaje alimom u našoj vjeri”, naglašava Latić dodajući kako je “to djelo odgojilo stotine učenjaka u Rumeliji i sačuvalo ehli-sunnetsko vel-džem’atsko mišljenje i u fikhu hanefijski mesheb”.

Latić govoreći kako je Pruščak bio stručnjak u hadisu i da napravio Prusačku (Akhisarsku) hadisku školu, navodi kako su uprkos tome što je bio veliki alim, Pruščakova djela u BiH nedovoljno izučena.

 “Hasan Kafija se izučava tek na fakultetima i specijalističkim krugovima. Nije zastupljen u medresama kao nekada”, prisjeća se Latić koji je dodao kako je upravo njegov prvi “susret” s Hasanom Kafijom bio u medresi.

Dodaje kako je završio Gazi Husrev-begovu medresu, a pretpostavlja se da je i sam Pruščak upravo tu medresu završio.

Latić ističe kako je poznato da je Hasan Kafija učio u Sarajevu, ali ne zna se tačno u kojoj medresi.

 Latićev razrednik bio je ugledni Omer Nakičević koji je kao orijentalista i arabista magistrirao u Beogradu o temi “Hasan Kafija Pruščak- pionir arapsko-islamskih znanosti u Bosni i Hercegovini” i da je upravo Nakičević Latića i drugu djecu iz tog razreda doveo u Prusac da vide Hasan Kafijinu džamiju, medresu i mešćemu gdje im je držao predavanje o Pruščaku, ali da tada nisu bili svjesni veličine alima Pruščaka.

Izvor: Anadolu Agency 

 

 

NAJGLEDANIJI VIDEO DANAS NA PORTALU: