TELEFONSKA ANKETA PROVEDENA NA VIŠE OD 550 LJUDI

Blizu dvije trećine Slovenaca ima pozitivan stav prema partizanskom pokretu

24.10.2016 - 12:22 | Vijesti >> Region
Autor: FENA
 

Skoro dvije trećine Slovenaca ima pozitivan odnos prema partizanskom pokretu, koji su u vrijeme Drugog svjetskog rata i okupacije predvodili slovenski komunisti, a samo 9 posto prema slovenskim domobranima koji su se protiv partizana borili i kojih je oko 11.000 ubijeno u poslijeratnim likvidacijama bez sudske presude, pokazala je anketa koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo".

Telefonska anketa provedena je prošlog tjedna, na karakterističnom uzorku slovenske populacije, u ispitivanju koje je obuhvatilo više od 550 ljudi, prenosi Hina.

Ispitivanje je provedeno pred tjedan obilježavanja Dana mrtvih, kada se komemoriraju i žrtve ratova, ali obično obnavljaju i polemike vezane uz problem nacionalne pomirbe i liječenja društvenih trauma iz Drugog svjetskog rata.

Pitanje nacionalne pomirbe je za Slovence i danas politički aktualno. Desnica i konzervativci tvrde da bez priznanja poratnih likvidacija i simboličke osude tadašnjeg komunističkog režima, od kojega se ljevica nije jasno distancirala, te isprike za zločine, nije moguće društveno ozdravljenje i međustranačka suradnja.

Desnica traži priznanje da su slovenski komunisti u vrijeme rata i okupacije tu situaciju iskoristili za revoluciju koja je uzrokovala jednu vrstu građanskog rata i nepotrebne žrtve te da je domobranski pokret bio "samoobrambeni", odnosno reakcija dijela stanovništva.

Ljevica i antifašističke udruge pak tvrde kako je pitanje nacionalne pomirbe zapravo prevladano i da desnica pokušava revidirati povijest jer su slovenski partizani predvodili otpor protiv okupatora i domaćih izdajnika i tako Slovence uveli u tabor saveznika protiv Hitlera, bez čega, kako ističu, ne bi bilo današnje samostalne Slovenije.

Na pitanje kako vrijednosno gledaju na slovenski partizanski pokret, 65 posto ispitanika "Dela" navelo je da je on za njih pozitivan fenomen, dok je za njih 9 posto negativan. Odnos današnjih Slovenaca prema slovenskom domobranskom pokretu, sudeći prema anketi, gotovo je obrnut: na njega pozitivno gleda 10 posto ispitanika, a 60 posto negativno.

Natprosječno pozitivniji odnos prema partizanima imaju simpatizeri ljevice i centra, a prema domobranima desnica i konzervativci-demokršćani, a gledišta se razlikuju i prema regijama, ovisno o tome jesu li ispitanici iz dijelova Slovenije u kojima je za vrijeme rata dominirao partizanski ili domobranski pokret.

Velika većina ispitanika ocijenila je da žrtve rata imaju pravo na pijetet i na grob, ali je najveći dio skeptičan prema stajalištu desnice da će tom društvenom procesu pridonijeti istraživanje masovnih grobnica iz vremena poraća i simboličan pokop žrtava, pripadnika poraženih snaga i civila, u izvansudskim likvidacijama izvedenim u prvim poratnim mjesecima 1945.

Da je istraživanje masovnih grobišta iz vremena poraća značajno za pomirbu smatra 32 posto ispitanika, dok ih 43 posto navodi da to pitanje 70 godina od spomenutih događaja nije važno.

Na pitanje hoće li prijenos posmrtnih ostataka žrtava iz Hude jame ovog tjedna u Mariboru, i njihov ukop uz prisutnost državnih i crkvenih dostojanstvenika, pomoći nacionalnoj pomirbi u Sloveniji, pozitivno je odgovorilo samo dva posto ispitanih, dok ih je više od petine u dilemi ili nisu dali odgovor.

No, 70 posto ispitanika smatra da pokop i obred u spomen-parku na mariborskom groblju Dobrava, kojemu će nazočiti i predsjednik Borut Pahor te mariborski nadbiskup Alojzij Cvikl, neće pripomoći pomirenju sinova i unuka suprotstavljenih strana iz ratnog vremena niti zatvaranju tog, za Slovence traumatičnog, povijesnog poglavlja.